Pregled bibliografske jedinice broj: 1104100
Porijeklo nanosa u hidrogeološkim sustavima
Porijeklo nanosa u hidrogeološkim sustavima // Nanos u vodnim sustavima - stanje i trendovi / Oskoruš, Dijana ; Rubinić, Josip (ur.).
Varaždin: Hrvatsko hidrološko društvo, 2020. str. 277-280 (ostalo, recenziran, prošireni sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1104100 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Porijeklo nanosa u hidrogeološkim sustavima
(Origin of deposits in hydrogeological systems)
Autori
Kapelj, Sanja ; Dogančić, Dragana ; Loborec, Jelena ; Zavrtnik, Saša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni
Izvornik
Nanos u vodnim sustavima - stanje i trendovi
/ Oskoruš, Dijana ; Rubinić, Josip - Varaždin : Hrvatsko hidrološko društvo, 2020, 277-280
ISBN
978-953-96705-5-7
Skup
Okrugli stol “Nanos u vodnim sustavima: stanje i trendovi”
Mjesto i datum
Varaždin, Hrvatska, 20.11.2020
Vrsta sudjelovanja
Ostalo
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
nanos, mutnoća, pronos zagađenja, podzemne vode, krš
(deposits, turbidity, transport of pollution, groundwater, karst)
Sažetak
U stijenama pukotinske i pukotinsko-disolucijske poroznosti prisutan sediment predstavlja bitnu komponentu za pronos različitih vrsta zagađenja. Može biti različitog sastava i porijekla ovisno o geološkim i hidrogeološkim obilježjima vodonosnika, klimi, hidrološkom režimu, vegetacijskim obilježjima i korištenju površina koje prekrivaju vodonosnike. Pod zajedničkim nazivom se pojava takvog sedimenta u vodonosnicima, odnosno na izvorima koji ih dreniraju naziva mutnoća. Autohtonim sedimentom se obično naziva sediment ili nanos koji je porijeklom nastao iz stijena koji su sastavni dijelovi hidrogeološkog sustava, a alohton je onaj koji je u podzemlje dospio najčešće bujičnim ili poplavnim vodama s površine sliva različite udaljenosti od samog izvora. Pretpostavlja se da je sediment alohtonog porijekla pretežito nositelj različitih onečišćujućih tvari u podzemnim vodama i može se transportirati na vrlo velike udaljenosti u krškim vodonosnicima. Autohton sediment nas opet upućuje na sam sastav hidrogeološkog sustava koji ne možemo uvijek prepoznati iz same analize sastava podzemnih voda te može potjecati iz različitih stijena (vapnenaca, dolomita, silikatne frakcije klastičnih naslaga, zone trošenja itd.).
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Geologija, Interdisciplinarne tehničke znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Geotehnički fakultet, Varaždin
