Pregled bibliografske jedinice broj: 1104051
Ustav Republike Hrvatske i priziv savjesti u pružanju zdravstvenih usluga
Ustav Republike Hrvatske i priziv savjesti u pružanju zdravstvenih usluga // Ustavne promjene i političke nagodbe – Republika Hrvatska između ustavne demokracije i populizma / Bačić, Arsen (ur.).
Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021. str. 435-464 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1104051 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ustav Republike Hrvatske i priziv savjesti u
pružanju zdravstvenih usluga
(The Constitution of the Republic of Croatia and
conscientious appeal in providing healthcare)
Autori
Horvat Vuković, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Ustavne promjene i političke nagodbe – Republika Hrvatska između ustavne demokracije i populizma
/ Bačić, Arsen - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2021, 435-464
ISBN
978-953-347-390-1
Skup
Ustavne promjene i političke nagodbe - Republika Hrvatska između ustavne demokracije i populizma
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 08.12.2020
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Ustav Republike Hrvatske, priziv savjesti, zdravstvo, pobačaj, Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
(Constitution of the Republic of Croatia, conscientious appeal, healthcare, abortion, European Convention on Human Rights)
Sažetak
Rasprava o ustavnopravnoj utemeljenosti instituta „priziva savjesti“ izuzetno je aktualna u Republici Hrvatskoj, a osobito je potaknuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske iz veljače 2017. godine o ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece te praksom zdravstvenih djelatnika koja je povodom te odluke ponovno došla u središte pozornosti opće javnosti. S obzirom na kvazi-ustavni status Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda u hrvatskom pravnom poretku, tumačenje relevantnih odredaba Ustava Republike Hrvatske prvenstveno gradimo uvažavajući stajališta i načela utvrđena djelovanjem Europskog suda za ljudska prava (ESLJP). U definiranju opsega ustavnopravnih jamstava u profesionalnom djelovanju zdravstvenih radnika kao ključnu ističemo interpretaciju čl.17. Ustava i njeno jamstvo „slobode misli, savjesti i vjeroispovijedi“, kao i njenu iteraciju u ustavnom čl.40., gdje situaciju posebno zanimljivom i složenom čini uvjerenje niza ustavnopravnih teoretičara o pripadanju čl.17. korpusu ustavno- identitetskih odrednica hrvatskog ustavnog prava. Pri tome, fokusiramo se na pitanje primjene priziva savjesti u području reproduktivne zdravstvene skrbi , kao području koje dominira jurisprudencijskim primjerima života ovog instituta, izuzimajući (ili se tek tangencijalno dotičući) iz analize jednako kompleksne i vitalne probleme njegove primjene u (npr.) području donošenja odluka o okončanju života, genetičkom screeningu, istraživanju matičnih stanica ljudskog embrija ili pak sudjelovanja u sklapanju istospolnih brakova/ životnih partnerstava. Uz klasična pitanja prava na priziv savjesti (kao što su neksus zabrane prisile na određeno ponašanje i dobrovoljnosti pristupanja određenom zaposlenju, razgraničenje forum internum-forum externum te uspostava poveznice vjerovanje-očitovanje vjerovanja u skladu sa kanonima sekularne države), obrađujemo i problem definiranja točnih implikacija postojanja pozitivnih obaveza države u pogledu omogućavanja slobodnog pristupa medicinskim uslugama. U tom smislu, analiziraju se parametri međusobnog balansiranja prava zdravstvenih djelatnika na priziv savjesti i njemu konkurirajućih prava, ne samo u svjetlu prakse ESLJP već i Europskog odbora za socijalna prava temeljem Europske socijalne povelje čija je Republika Hrvatska potpisnica.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo
