Naslov
Struktura i sastav beskralježnjaka u naselju alge Corallina officinalis na području južne Istre
(Structure and composition of invertebrates associated with Corallina officinalis in southern Istria)

Autori
Buršić, Moira

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Prirodoslovno-matematički fakultet, Geološki odsjek

Mjesto
Zagreb

Datum
12.11

Godina
2020

Stranica
196

Mentor
Iveša, Ljiljana ; Bruvo Mađarić, Branka

Ključne riječi
beskralježnjaci, Corallina officinalis, kartiranje, bioraznolikost, antropogeni utjecaj, južna obala Istre, DNA barkodiranje
(invertebrates, Corallina officinalis, mapping, biodiversity, anthropogenic impact, southern Istrian coast, DNA barcoding)

Sažetak
Crvena inkrustrirajuća alga Corallina officinalis pruža zaklon mnogim beskralježnjacima u području mediolitorala od djelovanja valova, predacije i isušivanja. Karakteristična morfološka struktura i složenost naselja ove alge imaju veliki utjecaj na bioraznolikost ove zajednice. Cilj ovog rada bio je utvrditi naselja alge C. officinalis na području južne Istre te ispitati razlike u sastavu beskralježnjaka unutar naselja alge na područjima pod antropogenim utjecajem i područjima izvan antropogenog utjecaja. Drugi cilj bio je istražiti sezonske promjene u sastavu beskralježnjaka s posebnim osvrtom na mekušce uzimajući u obzir vegetacijski maksimum i minimum alge. Treći cilj bio je koristiti metodu DNA barkodiranja u svrhu detaljnijeg određivanja beskralježnjaka. Na četiri područja uzorkovanja odabrano je 9 lokacija i 18 lokaliteta gdje je pokrivenost algom bila veća od 90%. Na svakom lokalitetu uzorkovanje je provedeno kvantitativno u 3 replikata, struganjem unutar kvadrata veličine 5x5 cm. U uzorcima uzetim u maksimumu vegetacijske sezone (zima) alge ukupno je izolirano 29.711 jedinki beskralježnjaka, a u minimumu vegetacijske sezone (ljeto) 22.292 jedinki. Prosječan broj jedinki po kvadratnom metru iznosio je 220.000 za zimu i 165.200 za ljeto, sa zabilježenim maksimumom od 586.000 jedinki tijekom zime na lokaciji Stupice. Dominantne skupine bile su amfipodni rakovi, mnogočetinaši, školjkaši i puževi, koji su činili više od 80% svih beskralježnjaka pronađenih unutar naselja alge. Sezonska dinamika uzorkovanja pokazala je da su uzorci uzeti u maksimumu vegetacijske sezone alge imali veću gustoću beskralježnjaka, naspram uzoraka uzetih u minimumu vegetacijske sezone. Antropogeni utjecaj odrazio se na brojnost najabundantnijih vrsta puževa i školjkaša te se može uočiti smanjenje prosječne brojnosti jedinki na lokacijama pod antropogenim utjecajem. DNA barkodiranje pokazalo se kao koristan alat te je molekularno determinirano 17 vrsta puževa i 14 vrsta školjkaša. BOLD baza podataka nadopunjena je s 45 DNA barkoda od kojih su za bazu bile nove 2 vrste školjkaša i 7 vrsta puževa. Sveobuhvatan sastav beskralježnjaka ukazuje na visoku bioraznolikost unutar naselja alge C. officinalis s najvišom zabilježenom maksimalnom gustoćom jedinki beskralježnjaka u usporedbi sa sličnim istraživanjima diljem svijeta.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Interdisciplinarne prirodne znanosti

POVEZANOST RADA