Pregled bibliografske jedinice broj: 1101986
Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju
Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS okruženju // Zbornik radova (Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci), 23 (2020), 1; 11-27 doi:10.32762/zr.23.1.1 (domaća recenzija, članak, ostalo)
CROSBI ID: 1101986 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Procjena prostorne raspodjele oborina u GIS
okruženju
(Estimating Spatial Distribution of Rainfall In GIS
Environment)
Autori
Francetić, Tea ; Šporčić, Doris ; Horvat, Bojana ; Krvavica, Nino
Izvornik
Zbornik radova (Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci) (0350-8552) 23
(2020), 1;
11-27
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, ostalo
Ključne riječi
prostorna varijabilnost oborina ; prostorna interpolacija ; Thiessenovi poligoni ; TIN ; višestruka linearna regresija
(spatial variability of rainfall ; spatial interpolation ; Thiessen polygons ; TIN ; multiple linear regression)
Sažetak
Oborine su izrazito varijabilna komponenta bilance voda, koja ovisi o nizu faktora, kao što su geografski položaj, udaljenost od mora i nadmorska visina, a ključne su u razumijevanju hidroloških procesa nekog područja. Mjerenja oborina provode se na diskretnim lokacijama meteoroloških postaja (osim u slučaju radarskih opažanja oborina) te su saznanja o njihovoj varijabilnosti u prostoru rezultat primjene različitih metoda interpolacije izmjerenih vrijednosti u točki na analiziranom prostoru. U GIS okruženju, oborina može biti prikazana u formi diskretnog ili kontinuiranog polja pa će o tome ovisiti i odabir metode interpolacije. U radu su, na primjeru srednjih godišnjih količina oborina za razdoblje 1961. – 1990. na području Istre, prikazane i uspoređene tri najčešće primjenjivane metode prostorne interpolacije: Thiessenovi poligoni, TIN (Triangular Irregular Network) te VLR (metoda višestruke linearne regresije). Prve dvije metode ne uzimaju u obzir faktore koji utječu na količinu palih oborina, već su procijenjene vrijednosti u funkciji udaljenosti promatrane točke od oborinskih postaja. Za razliku od njih, metoda višestruke linearne regresije omogućuje određivanje vrijednosti oborina u prostoru u ovisnosti o drugim čimbenicima ; u ovome slučaju to su geografski položaj, udaljenost od mora te nadmorska visina.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Građevinarstvo
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Građevinski fakultet, Rijeka