Naslov
Isusovo preobraženje
(The Transfiguration of Jesus)

Autori
Lujić, Božo

Izvornik
Svjetlo riječi (1512-6986) 23 (2005), 268/269; 12-13

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
Tabor ; brdo ; preobraženje ; učenici ; put ; smisao ; poslanje
(Camp ; hill ; transfiguration ; students ; time ; meaning ; mission)

Sažetak
Na Isusovu putu u Jeruzalem zbio se jedinstven događaj opisan kod Mk 9, 2-9. Naime, Isus uzima sa sobom trojicu: Petra, Ivana i Jakova i uzlazi s njima na visoku goru. I ondje se pred njima preobrazi. Ta bi gora, prema kršćanskoj predaji, trebala biti Tabor. Tabor je inače u izraelskoj povijesti važio kao sveto brdo i predstavljao granicu između teritorija Zebulunova i Isaharova plemena. Samo brdo Tabor nije po sebi neka previsoka planina. Njegova visina iznosi 588 m, ali budući da se nalazi izdvojen i budući da je dosta strm, onda njegova visina izgleda znatno veća nego što stvarno jest. Danas Arapi nazivaju brdo Džebel et-Tur, što znači brdo. Po uzlasku na brdo odjednom je inicijativom odozgor stvoreno nebesko ozračje. Bjelina i svjetlost oznake su ozbiljnosti i svečanosti događaja što će se zbiti. Mojsije i Ilija razgovaraju s Isusom. Što se tiče Isusovih učenika, oni nisu u prvome planu. Učenici nisu uključeni u događaj nego su statisti, ali važni statisti. Stanje neizvjesnosti najprije prekida Petar svojom nespretnom i nesuvislom upadicom o gradnji triju sjenica. Petar ne može podnijeti pasiv pa svojom reakcijom izlazi iz pasiva jer želi akciju. Međutim, ljudsku akciju koju predlaže Petar jednostavno prekida pojava oblaka kao znaka teofanije, Božje objave i Božje prisutnosti. U izjavi s neba ne samo da je potvrđena jedincatost identiteta Isusove osobe kao ljubljenoga Sina nego je zahtjevom slušajte ga! upozoreno na ono što nadolazi, a to je ostvarenje Isusove sudbine za druge. Kršćani, zapravo, trebaju, kao što su to i Isusovi učenici trebali shvatiti, da u Isusovu sudbinu ulazi i njegov put u Jeruzalem, a to će reći njegova muka, smrt i uskrsnuće. Smisao Isusova poslanja moguće je upravo shvatiti s njegova kraja. Međutim, izvjesno je, a to nas uči i svakidašnje iskustvo, da smo skloniji zastati svatko na svom vlastitom Taboru, gradeći svatko sebi sjenice, ili, što je još gore, utvrde svome Bogu. Lakše je katkada čudnim i praznim akcijama pokušati odagnati strah od svoje praznine nego prihvaćajući život pokušavati mu mirno davati dublji smisao.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Teologija

POVEZANOST RADA