Naslov
Kontrastom inducirana nefropatija u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije
(Contrast – induced nephropathy in patients with acute coronary syndrom after percutaneus coronary angiography and intervention)

Autori
Tomislav Pavlović, Mia Dumančić, Sanja Trtica, Rosana Troskot Perić, Ivica Brizić

Izvornik
Medica Jadertina (0351-0093) 48 (2018), 4; 184-189

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
kontrastno sredstvo, koronarna intervencija, nefropatija
(contrast media, coronary intervention, nephropathy)

Sažetak
Pojedini čimbenici rizika imaju manju ili veću ulogu za razvoj kontrastom inducirane nefropatije (KIN). Svrha ovog retrospektivnog istraživanja je doprinijeti razjašnjavanju rizičnih čimbenika i štetnosti kontrastnih sredstava na bubrežnu funkciju nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije. Istraživanje je provedeno u Klinici za unutarnje bolesti SKB Mostar, Odjel za invazivnu kardiologiju. U istraživanje je uključeno 235 bolesnika kojima je tijekom 2013. i 2014. godine učinjena perkutana koronarna angiografija i intervencija zbog akutnog koronarnog sindroma. Podaci su prikupljeni iz baze podataka informatičkog bolničkog sustava. Ustanovili samo učestalost KIN-a u 14% bolesnika nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije. Kod ispitanika s KIN-om utvrdili smo prosječnu životnu dob od 69, 3 ± 12, 4 godina kao statistički značajan čimbenik (p < 0, 001). Prosječna količina apliciranog kontrastnog sredstva tijekom provedbe perkutane koronarne angiografije i intervencije u ispitanika u kojih je nastao KIN iznosila je 331, 8 ± 73, 7 ml, što se pokazalo statistički značajno (p < 0, 001). Broj bolesnika sa šećernom bolesti unutar skupine bolesnika s KIN-om iznosio je 60, 6%, što je statistički značajno (p < 0, 001). Ranije dokazana renalna insuficijencija unutar skupine bolesnika s KIN-om iznosila je 51, 5%, što je također statistički značajno (p < 0, 001). Usporedba koronarnih krvnih žila na kojima je izvršena intervencija u odnosu na pojavu KIN-a nije pokazala statistički značajnu razliku (p = 0, 173). Nastanak KIN-a nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije češća je pojava u starijih bolesnika, te u onih koji boluju od kroničnih bubrežnih bolesti i od šećerne bolesti. Također postoji povezanost količine apliciranog kontrastnog sredstva i nastanka KIN-a.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA