Pregled bibliografske jedinice broj: 1100442
"Hrvatarji" u slavonskim šumama
"Hrvatarji" u slavonskim šumama // Slavonske šume kroz povijest : znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem / Zupan, Dinko ; Andrić, Stanko (ur.).
Slavonski Brod, Hrvatska, 2015. str. 28-28 (predavanje, nije recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1100442 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Hrvatarji" u slavonskim šumama
("Hrvatarji" in Slavonian forests)
Autori
Riman, Barbara
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
Slavonske šume kroz povijest : znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem
/ Zupan, Dinko ; Andrić, Stanko - , 2015, 28-28
Skup
Znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Slavonske šume kroz povijest"
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska, 01.10.2015. - 02.10.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Slovenci u Slavoniji, Slovenci u Hrvatskoj, Hrvatarji
(Slovenes in Slavonia, Slovenes in Croatia, Hrvatarji)
Sažetak
Prostor današnje Slovenije je sve do 60-tih godina 20. stoljeća bio prostor emigracije. S njega su na rad u udaljenije, ali i susjedne zemlje, odlazili muškarci, žene i djeca. Neki su odlazili trajno, dok su drugi odlazili sezonski te su se nakon nekog vremena provedenog u stranoj državi, vraćali natrag u svoj zavičaj, da bi potom ponovo krenuli u udaljene krajeve na sezonski posao. Poljodjeljci s prostora današnje Notranjske i Dolenjske su često na sezonske poslove odlazili, između ostaloga, i u slavonske šume. Budući da su odlazili na rad u slavonske šume, ali i jer su prolazili hrvatskim krajevima prema svojim krajnjim odredištima (Rumunjska, Ugarska), slovensko ih je stanovništvo nazivalo „hrvatarjima“. Upravo se taj pojam često spominje u onodobnom slovenskom tisku, a problem je „hrvatarja“ bio obrađivan i u slovenskoj književnosti. „Hrvatar“ je čovjek koji preko ljeta radi na svom „gruntu“, a preko zime odlazi raditi teške fizičke poslove u udaljenije krajeve, prije svega u šume. Oni su obično bili gizdelinski obučeni, prikazivani su kao muškarci puni novca koji su se kitili šarenim maramama, s lovačkim šeširima na glavi, a na prsima bi im visio džepni sat. To je ljepša slika. Postoji i ona druga strana. Često su svećenici, upoznati s tadašnjim problemom, propitkivali način života tih ljudi, a žene i djeca, koji su ostajali doma, bili su suočeni s brigom oko cjelokupnog života. Oni su bili „gastarbajteri“ u pravom smislu riječi i vrlo su važni u procesu sezonskih slovenskih migracija. No, u slovenskim se znanstvenim krugovima do sada njima nije posvetilo mnogo radova. Radom će se pokušati prikazati „hrvatarji“, kakvi su oni bili u svjetlu onodobnog slovenskog tiska. Jednako tako želi se dati doprinos budućem istraživanju sezonskih slovenskih migracija prema današnjim hrvatskim krajevima, kao i afirmirati temu radnih migracija slovenskog stanovništva na prostoru današnje Hrvatske uopće. Time će se ukazati na važnost slovenskog radnika u hrvatskoj kulturnoj, gospodarskoj i inoj povijesti, ali i naglasiti težinu takvog načina života.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest