Naslov
Pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i i brazovanja
(Pedagogical approach to motivation in the educational system)

Autori
Marko Palekčić

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, prošireni sažetak, znanstveni

Izvornik
Lalić_Vučetić, N., Gundogan, D ., Radanović, A. (2020), Knjiga rezimea: Motivacija u obrazovanju. Između teorije i prakse./ BOOK OF ABSTRACTS. Motivation in Education. Between Theory and Praxis. Beograd: Institut za pedagoška istraživanja, 16-19. / : Lalić Vučetić, Nataša Gundogan Dragana Radanović Ana - Beograd : Institut za pedagogijska istraživanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 2020, 16-19

ISBN
978-86-7447-151-7

Skup
Motivacija u obrazovanju: između teorije i prakse

Mjesto i datum
Beograd, Srbija, 30.10.2020

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i obrazovanja, pedagogijska perspektiva, pedagogijska teorija, pedagogijska empirijska istraživanja i pedagogijski oblikovana praksa.
(pedagogical perspective, pedagogical theory, pedagogical empirical research and pedagogically shaped practice.)

Sažetak
Dr. sc. Marko Palekčić, umirovljeni redoviti profesor u trajnom zvanju Filozofski fakultet u Zagrebu mpalekcic@ffzg.hr Pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i obrazovanja Sažetak Pedagogijski pristup motivaciji tematizira se u kontekstu: — odnosa (intrinzične) motivacije i interesa, — dvaju značenja pojma obrazovanje (obrazovanje kao institucionalna djelatnost i obrazovanje kao temeljni pedagogijski pojam), i — dvaju različitih institucionalnih uvjeta u okviru reformi obrazovanja (takozvana “Šuvarova reforma” srednjeg obrazovanja i reforma sveučilišta temeljem “Bolonjskog procesa”). Rad je utemeljen na nizu teorijskih i empirijskih istraživanja motivacije i interesa na različitim stupnjevima obrazovanja. U radu se koriste i meta-analize empirijskih istraživanja motivacije i interesa, kao i takozvana refleksivna metodologija. U uvodu se ukazuje na sve veće značenje empirijskog istraživanja motivacije u sustavu odgoja i obrazovanja, odnosno na razloge zanemarenog istraživanja interesa učenika i studenata. Područje obrazovanja istražuju različite discipline svojim pojmovima (npr. psihologija pojmovima učenja i motivacije). Pedagogijski pristup motivaciji nije sustavno razvijan u pedagogiji kao znanosti. Autor ga razmatra na tri razine: teorijskoj, empirijsko- istraživačkoj i praktičnoj (nastavno- operativnoj). Početak sustavnog empirijskog istraživanja motivacije 60-ih godina prošlog stoljeća, koje traje do danas, povezano je s potrebom optimiranja nastavnog procesa u okviru reformi obrazovanja. Najčešće istraživana motivacija bila je motivacija za postignuće (motivacija kao uvjet i sredstvo) boljeg uspjeha učenika. Istraživanja interesa bilo je zanemareno, jer su početna istraživanja pokazala da interesi nemaju značajan utjecaj na školski uspjeh učenika. U ovom radu pedagogijski pristup motivaciji razmatra se u kroz sljedeća tri pitanja: 1. Je li smisleno i uopće moguće govoriti o pedagogijskom pristupu motivaciji, odnosno postoje li pedagogijske teorije motivacije/interesa? — nasuprot nepedagogijskim, posebno psihološkim teorijama ; 2. Je li moguć specifičan pedagogijski empirijsko-istraživački pristup motivaciji? — nasuprot psihološkom pristupu, odnosno pristupu drugih društvenih i humanističkih znanosti, i 3. Je li moguće razlikovati izvorni pedagogijski pojam nastavne prakse (odgojna nastava koja obrazuje)? — od parapedagoških koncepata? — u kojem se očituje i može razvijati izvorno pedagogijsko poimanje motivacije/interesa. Na teorijskoj razini razmatraju se ne samo društvene funkcije škole/nastave i shema cilj— sredstvo, nego i svrha i smisao škole/nastave. Kritičko preispitivanje pretpostavki teorija (intrinzičke) motivacije nužna je pretpostavka pedagogijskog pristupa. Za svako znanstveno područje postoje “domaći” i strani pojmovi (principia domestica i principia peregrina). Otuda pedagogija ne bi trebala preuzimati pojmove/koncepte drugih znanosti, a da ih ne propita. Propitivanje pojma motivacije u sustavu temeljnih pedagogijskih pojmova pokazuje da je pojam interesa pedagogijski pandan motivaciji. Oni su indicija i karakteristika (se)obrazovanja učenika/studenata. Predmetni, relacijski (interaktivni) i spoznajni karakter interesa razlikuje ih od karakteristika motivacije i motiva (kao osobine i kao stanja osobe). Pedagogijski pristup motivaciji na empirijsko- istraživačkoj razini očituje se, pored ostalog, i u tome što se interesi (motivacija) razmatraju ne samo kao uvjet, nego i kao rezultat nastavnog procesa. Motivacija/interesi se istražuju u vezi s određenim sadržajem i u kontekstu određene (institucionalne) organizacije nastave, kao i određenom vrstom škole/usmjerenja na sveučilištima. Mnogobrojna empirijska istraživanja motivacije, koje je izvodio autor sam ili u suradnji s drugim autorima (Floran H. Müller) potvrdila su opravdanost polaznih metodoloških stavova. Psihološka istraživanja motivacije u sustavu odgoja i obrazovanja nudila su samo takozvane pedagoške implikacije, to jest načine primjene njihovih rezultata u danoj nastavnoj praksi, jer se polazilo od stava da je psihologija temeljna znanost prakse odgoja i obrazovanja. Oblikovanje određene nastave nije pratilo i pitanje ima li ta praksa pedagoški karakter. Na primjeru iz sveučilišne nastave (isječak iz pristupnog predavanja utemeljitelja pedagogije Johanna Friedricha Herbarta, 1802.) ukazuje se na razliku između učenja i studiranja, značenja složenosti nastavnog sadržaja i važnosti istraživanja tijekom studiranja. Pretpostavka za to je kritičko propitivanje načela na kojem počiva organizacija studija (načelo prijelaza poučavanja na učenje i načelo poravnanja). Zaključak rada upućuje na — djelomice već razvijen i/ili se nalazi u procesu daljnjeg razvoja — specifičan (differentia specifica) pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i obrazovanja. Ključne riječi: pedagogijski pristup motivaciji u sustavu odgoja i obrazovanja, pedagogijska perspektiva, pedagogijska teorija, pedagogijska empirijska istraživanja i pedagogijski oblikovana praksa. Keywords: pedagogical perspective, pedagogical theory, pedagogical empirical research and pedagogically shaped practice.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Pedagogija

Napomena
COBISS- ID23792905
Riječ je o pozivnom uvodnom predavanju za
Međunarodnu znanstvenu Konferenciju
Sažetak je poslan na hrvatskom i engleskom
Engleska verzija:
Marko Palekčić, Ph.D.,
Retired Full Professor
University of Zagreb Faculty of Humanities and
Social Sciences
mpalekcic@ffzg.hr

Pedagogical approach to motivation in the
educational system
Abstract

Pedagogical approach to motivation is analysed
in the context of:
- relation between the notion/concept of
motivation and basic pedagogical notions,
- two meanings of the notion of education
(education as an institutional activity and
education as the basic pedagogical notion), and
- two different institutional conditions
within the frame of educational reforms (the so
called “Šuvar's reform” of secondary education
and the reform of universities based on the
Bologna Process)
This article is based on a series of
theoretical and empirical studies of motivation
(and interests) in various educational stages.
It uses meta-analyses of empirical studies of
motivation, as well as the so-called reflexive
methodology.
The introduction draws attention to the
increasing significance of empirical studies of
motivation within the educational system, i.e.
to the reasons for the neglect of studying the
pupils’ and students’ interests. The field of
education is explored within various
disciplines, each of them using its own notions
(e.g. psychology uses the notions of learning
and motivation). The pedagogical approach has
not been systematically developed in pedagogy
as a science. The author considers this
approach on three levels: theoretical,
empirical (research) and practical (teaching,
i.e. operational level).
The beginning of the systematic empirical
research on motivation in the 1960s, continuing
to date, is related to the need for
optimization of the educational process within
the framework of educational reforms. The most
investigated type of motivation was achievement
motivation (as both condition and means) for
the pupils’ better success. The research on
interests was neglected, as the initial studies
had shown that interests were not significantly
correlated with the pupils’ school achievement.

In this article, the pedagogical approach to
motivation is discussed through the following
three questions:
1. Is it meaningful and even possible to
consider the pedagogical approach to
motivation, i.e. are there pedagogical theories
of motivation/interests, versus non-
pedagogical, especially psychological theories?
2. Is the specific pedagogical empirical
approach to motivation possible, versus the
psychological approach or the approach of other
social sciences and humanities?
3. Is it possible to differentiate between the
genuine pedagogical notion of teaching practice
(teaching that includes upbringing, but still
with education as its mail goal, in Croatian,
odgojna nastava koja obrazuje, in German,
erziehender Unterricht, der bildet), in which a
true pedagogical notion of motivation/interests
is reflected and can be developed, and
parapedagogical concepts?
On a theoretical level, we consider not only
the societal functions of school/teaching and
goal-means scheme, but also the purpose and the
meaning of school/teaching. A critical
reconsideration of the postulates of
(intrinsic) motivation theories is a necessary
prerequisite of the pedagogical approach. For
each scientific domain there are “domestic” and
“foreign” concepts (principia domestica and
principia peregrina). Therefore, pedagogy
should not adopt the notions/concepts of other
sciences without challenging them. Examination
of the notion/concept of motivation within the
system of basic pedagogical notions shows that
the notion of interests is a pedagogical
counterpart of motivation. They are indications
and characteristics of pupils’/students’
education. The subject-matter, relational
(interactive) and epistemic character of
interests differentiates them from the
characteristics of motivation and motives (as
both the personal traits and state).
The pedagogical approach to motivation, on the
empirical level, is manifested, among other
things, in that interests (motivation) are
considered not only as a precondition, but also
as the result of the teaching process.
Motivation/interests are examined in relation
to a specific content and in the context of
specific (institutional) organization of
teaching, and in relation to a specific type of
school/field of study at the universities.
Numerous empirical studies of motivation,
conducted by the author of this article or in
collaboration with other authors (Floran H.
Müller), justified the initial methodological
attitudes.
Psychological research of motivation in the
educational system offered only the so-called
pedagogical implications, i.e. the ways to

POVEZANOST RADA