Pregled bibliografske jedinice broj: 1098462
Sudovi Apostolske Stolice i parnice ništavnosti ženidbe
Sudovi Apostolske Stolice i parnice ništavnosti ženidbe // Strukturalne pretpostavke sudske vlasti u Crkvi, Zbornik radova V. međunarodnog znanstvenog simpozija crkvenih pravnika u Zadru, 21. – 22. listopada 2011. / Šalković, Josip (ur.).
Zagreb: Glas Koncila, 2012. str. 51-80
CROSBI ID: 1098462 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Sudovi Apostolske Stolice i parnice ništavnosti
ženidbe
(Tribunals of the Apostolic See and Cases of
nullity of marriage)
Autori
Zec, Slavko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Strukturalne pretpostavke sudske vlasti u Crkvi, Zbornik radova V. međunarodnog znanstvenog simpozija crkvenih pravnika u Zadru, 21. – 22. listopada 2011.
Urednik/ci
Šalković, Josip
Izdavač
Glas Koncila
Grad
Zagreb
Godina
2012
Raspon stranica
51-80
ISBN
978-953-241-357-1
Ključne riječi
sudovi Apostoske Stolice, Apostolska Signatura, Rimska rota, ženidbeni sudovi, parnice ništavosti ženidbe, uloge, mjerodavnosti
(Tribunals of the Apostolic See, Apostolic Signature, Roman Rota, Marriage Tribunals, Cases to declare the nullity of marriage, functions, jurisdictions)
Sažetak
Prema naslovu autor iznosi zadaće i mjerodavnosti sudova Apostolske Stolice u odnosu na niže ženidbene sudove i postupke za proglašenje ništavosti ženidbe prema pravnim izvorima: Zakoniku kanonskog prava, apostolskoj konstituciji o Rimskoj kuriji Dobri pastir (1988.), uputi Papinskog vijeća za zakonske tekstove Dostojanstvo ženidbe (2005.), te vlastitim zakonima apostolskih sudova Apostolske signature (Lex propria, 2008.) i Rimske rote (Normae, 1994.). U prvom dijelu rada govori se o ulozi i mjerodavnosti Apostolske signature, a u drugom dijelu Rimske rote. Apostolska signatura se promatra kroz ove njezine uloge i mjerodavnosti: papinsko povjeravanje i proširenje mjerodavnosti nižim sudovima, rješavanje sukoba mjerodavnosti među ženidbenim sudovima, donošenje odluke o ništavosti ženidbe, oprost od dvostruke jednake presude, oprost od pozivanja na sud (citatio), rješavanje hijerarhijskog utoka službenika i djelatnika suda, mjerodavnost Signature za disciplinske postupke, davanje oprosta od akademskih naslova za službenike suda, pregled godišnjeg izvješća kojega su ženidbeni sudovi obvezni dostaviti Signaturi, te donošenje odluka o izvršnosti presude o ništavosti ženidbe u vidu postizanja učinkovitosti na civilnom pravnom području. Izlaže se zatim narav i uloga Rimske rote općenito, a zatim posebno njezina mjerodavnost prema uputi Dostojanstvo ženidbe. Naglašava se mjerodavnost tog apostolskog suda kao jedinog suda konstitucionalno mjerodavnog za treći i daljnji stupanj suđenja, ali se ukazuje i na redovitu mjerodavnost kao prizivnog suda drugog stupnja, kao i na ovlast Rote da već u prvom stupnju preuzme vođenje ženidbene parnice. Autor se u sklopu tih mjerodavnosti dotiče i nekih posebnih pravosudnih pitanja kao što su: pozivanje na Apostolsku Stolicu (provocatio), priziv na Rotu kao način pobijanja prvostupanjske presude te Rimska rota u odnosu na prevenciju prizivnih sudova (praeventio). Konačno se tumači i upućuje na temeljnu zadaću Rote, a to je briga za jedinstvo pravosuđa i pomoć nižim sudovima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Pravo, Teologija
