Naslov
Environmental history in Central Croatia for the last two millennia – vegetation, fire and hydrological changes under climate and human impact

Autori
Hruševar, Dario ; Bakrač, Koraljka ; Miko, Slobodan ; Ilijanić, Nikolina, Hasan, Ozren ; Mamić, Mirna ; Puljak, Tatjana ; Vucić, Anita ; Husnjak Malovec, Katarina ; Weber, Martina ; Mitić, Božena

Izvornik
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu (1330-0644) 37 (2020); 117-164

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Balkan, palinologija, cret, srednjovjekovna klimatska anomalija, malo ledeno doba, antika, srednji vijek, novi vijek
(the Balkans, palynology, peatland, Medieval Climate Anomaly, Little Ice Age, Antiquity, Middle Ages, Early Modern Period)

Sažetak
U ovome radu predstavljena je paleookolišna rekonstrukcija creta u blizini sela Blatuše, s naglaskom na promjene u strukturi i sastavu vegetacije, hidrološkoga režima i povijesti požara na području Banovine/Korduna tijekom posljednja dva tisućljeća. U svrhu paleookolišne interpretacije, napravljena je analiza akumuliranoga peluda, nepeludnih palinomorfa i pougljenjenih čestica. Upotrebom CONISS statističkoga modela mogu se razlučiti tri različite (pod)zone akumulacije: vegetacija „joha-bukva/hrastovi“ dominanira razdobljem od 2. stoljeća do sredine 7. stoljeća, nakon čega slijedi dominacija vegetacije „trave bukva/hrastovi“ do kraja 13. stoljeća, te naposljetku vegetacije „trave-grab/hrastovi“ u razdoblju od 14. do početka 20. stoljeća. Obilje spora maha tresetara (Sphagnum) u razdoblju od 11. do kraja 14. stoljeća vjerojatno je utjecano povećanom količinom oborina i učestalijim padalinama tijekom srednjovjekovne klimatske anomalije. Prijelaz iz ombrotrofije u minerotrofiju same cretne površine, tijekom maloga ledenog doba, uzrokovan je promjenom zasićenosti supstrata vodom, s nešto vlažnijim razdobljem do sredine 17. stoljeća i djelomično sušnijim do početka 20. stoljeća. Iako se pelud žitarica ne pojavljuje do kraja 14. stoljeća i udjeli sekundarnih antropogenih indikatora su niski tijekom cijeloga razdoblja srednjeg vijeka, veliki broj pougljenjenih čestica ukazuje na jaču antropogenu aktivnost no što se to može iščitati iz promjenama u biljnome pokrovu. Ipak, snažan porast udjela peluda nedrvenastih vrsta tijekom Seobe naroda više je rezultat procesa sukcesije na površini samoga creta nego nepobitan dokaz avarsko-slavenskoga utjecaja na sastav i strukturu vegetacije. Izravni antropogeni pritisak, koji se očituje učestalom pojavom peluda korovnih vrsta i žitarica, može se pratiti tek od razdoblja kasnoga srednjeg vijeka nadalje.

Izvorni jezik
Engleski

Znanstvena područja
Geologija, Biologija, Arheologija

POVEZANOST RADA