Pregled bibliografske jedinice broj: 1095519
Pobožnost Majci Božjoj Kloštarskoj i kruničarsko društvo u Slavonskom Kobašu
Pobožnost Majci Božjoj Kloštarskoj i kruničarsko društvo u Slavonskom Kobašu // Urbani Šokci 14 - „Pučka pobožnost Šokaca i Bunjevaca – jučer, danas, sutra
Vinkovci, Hrvatska, 2019. (pozvano predavanje, međunarodna recenzija, neobjavljeni rad, znanstveni)
CROSBI ID: 1095519 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Pobožnost Majci Božjoj Kloštarskoj i kruničarsko
društvo u Slavonskom Kobašu
(Devotion to the Mother of God Kloštarska and the
Coronation Society in Slavonski Kobaš)
Autori
Jagodar, Josip
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, neobjavljeni rad, znanstveni
Skup
Urbani Šokci 14 - „Pučka pobožnost Šokaca i Bunjevaca – jučer, danas, sutra
Mjesto i datum
Vinkovci, Hrvatska, 04.10.2019. - 05.10.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Kloštar kod Kobaša, proštenište Majke Božje Kloštarske, kruničarsko društvo iz Slavonskog Kobaša
(Kloštar near Kobaš, Shrine of Saint Mary in Kloštar, the Holy Rosary fraternity from Slavonski Kobaš)
Sažetak
Kloštar kod Kobaša proštenište je Majke Božje Kloštarske i nalazi se tri i pol kilometra zapadno od Slavonskog Kobaša. Bogata je povijest prostora na kojem se danas nalazi Crkva Uznesenja Blažene Marije Djevice, stoga će se u ovom radu obraditi povijest crkve i ovog prostora od 1174. godine do današnjih dana. Uz Kloštar se vežu mnogi crkveni redovi: templari, cisterciti, augustinci, ivanovci i franjevci i svi su ostavili svoj trag na svetištu. Današnje područje oko Kloštra bio je posjed Giletića koji je kasnije pripao Berislavićima i tada je posjed na današnjem Kloštru sjedinjen s kobaškom utvrdom i promatra kao jedna cjelina, a ne kao dvije zasebne utvrde. Za vrijeme Turaka uništen je samostan, a sadašnja crkva ostatak je svetišta nekadašnje crkve koja se nalazila na Kloštru. Kloštar je pripadao kutjevačkom samostanu, potom franjevcima iz Velike. Župa je na Kloštru postojala do 1698. kada je sjedište župe premješteno u Kobaš, a župna crkva postala je crkva svetog Ivana Krstitelja. Otada je Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije na Kloštru filijalna crkva. Uz svetište na Kloštru vezane su dvije legende, čudotvorna slika i zavjetna slika iz 1764. godine, stoga će i te teme biti obrađene u ovom radu. Nadalje, navest će se pobožnosti kojima Kobašani i drugi vjernici štuju Majku Božju Kloštarsku više od dva stoljeća. Svake godine Kobašani tri nedjelje prije Velike Gospe hodočaste u Kloštar i obavljaju svoje zavjete koji završavaju svečanom svetom misom i zavjetnom procesijom, moleći zagovor, ozdravljenje i za druge nakane. Tradicija pobožnosti prenosi se s koljena na koljeno i još je uvijek živa među Kobašanima i onima koji su odselili iz Kobaša, ali se uvijek rado vraćaju za blagdan Velike Gospe. U drugom dijelu rada obradit će se kratka povijest kruničarskog društva koje djeluje u Slavonskom Kobašu od 1929. godine. Kruničarskom društvu je u deset godina (od 1929. do 1939.) pristupilo više od 160 žena, stoga društvo danas djeluje u 12 grupa i okuplja 170 žena i djevojaka koje svaki dan mole deseticu svete krunice i druge molitve. U radu će se navesti kako se može postati kruničar, koje su obveze kruničara te koje pobožnosti obavljaju članice kruničarskog društva iz Slavonskog Kobaša. U prilogu će se navesti litanije i pjesme na čast Majke Božje Kloštarske.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Sociologija, Religijske znanosti (interdisciplinarno polje), Interdisciplinarne humanističke znanosti, Kroatologija
