Naslov
Organski facijesi u gornjojurskim naslagama Gorskog kotara, Like i Dalmacije
(Organic facies of the Upper Jurassic sediments in Gorski kotar, Lika and Dalmatia)

Autori
Troskot-Čorbić, Tamara

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Rudarsko-geološko-naftni fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
14.12

Godina
2011

Stranica
266

Mentor
Velić, Josipa ; Saftić, Bruno

Ključne riječi
Organski facijes, gornjojurske naslage, matične stijene, generativni potencijal, bitumen, lamalginit, bituminit, zrelost, kruti bitumen, Gorskokotarsko korito, Lemeško korito
(Organic facies, Upper Jurrasic sediments, source rock, generative potential, bitumen, lamalginite, bituminite, maturity, migrabitumen, Gorski kotar trough, Lemeš trough, Dinarides, Croatia)

Sažetak
Organskogeokemijski su analizirane i interpretirane gornjojurske naslage u području Gorskog Kotara, Like i Dalmacije. Predmet istraživanja je detaljna raščlamba i korelacija organskog facijesa gornjojurskih naslaga. Bitno polazište u proučavanju ovih naslaga je postojanje dubljih morskih prostora i/ili laguna u području Gorskog Kotara (Gorskokotarsko korito) i u centralnom dijelu Jadranske karbonatne platforme gdje je u literaturi poznato Lemeško korito. Integracijom i interpretacijom rezultata analiza površinskih i bušotinskih uzoraka stijena i ekstrakata određena su dva temeljna organska facijesa: organski facijes D i organski facijes AB/B koji je po strukturno-teksturno-genetskim karakteristikama razlučen na dva podtipa tipa AB/Bl i AB/B2 . Organski facijes D nema matične karakteristike. Utvrđen je u Gorskokotarskom koritu, u Lici u području Jošana, Udbine i Srba te u Dalmaciji na Kozjaku i Svilaji. Organski facijes AB/B utvrđen je u području Lemeškog korita. Odlikuje se visokim sadržajem organskog ugljika i odličnim naftnim potencijalom. Dominantno je zastupljen kerogenom tipa II, a rjeđe tipom I. Marinskog je, algno-bakterijskog podrijetla. Karakterizira ga visok sadržaj sumpora. Temeljem rezultata istraživanja duž pružanja Lemeškog korita gornjojurske naslage imaju vrlo povoljan naftnogenerirajući potencijal i predstavljaju vrlo dobre do izvrsne matične stijene. Tamni i organskom tvari bogati laminirani vapnenci s rožnjacima čine stariji dio naslaga Lemeškog korita. Organska tvar je taložena u dubljem koritu Jadranske karbonatne platforme. Taloženje se odvijalo u niskoenergijskim uvjetima intraplatformnog korita gdje su plitki i/ili dublji pragovi pogodovali održavanju vodenog uslojavanja, koje je narušavao dotok vodenih masa s pučine. U povoljnim, mirnim, stabilnim uvjetima, s razvijenom stratifikacijom vodenog stupca taložila se laminirana organska tvar u obliku lamalginita (AB/B1), a u relativno nestabilnijim uvjetima lamalginit postupno prelazi bituminit I, te u finodispergiranu organskomineralnu masu, matriks bituminit (AB/B2). U ličkom dijelu korita bili su povoljniji i stabilniji uvjeti nego u dalmatinskom. Organski facijes AB/B pokazuju manja odstupanja u dostignutom nivou termičkih pretvorbi, ali je generalno dostigao graničnu zrelost. Spomenute razlike u zrelosti matičnih stijena odražavaju se i različitim količinama generiranih bitumena. Kruti bitumeni u porama, pukotinama i šupljinama dolomita mlađe jurske starosti pripadaju bitumenima iz grupe asfaltita, a produkt su ranog generiranja ugljikovodika iz sumporom bogatog kerogena. Daljnja naftnogeološka istraživanja morala bi utvrditi strukturno-tektonske odnose šireg područja s ciljem utvrđivanje pojavljuje li se, i gdje, organski facijes AB/B na većim dubinama i u zrelijem stadiju. U tom smislu visokorezolutna seizmička mjerenja i istražna bušotina, kojom će se potvrditi odnosi u podzemlju, omogućit će procjenu perspektivnosti daljnjih istraživanja ugljikovodika temeljenu na izvrsnoj matičnosti ovih stijena.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA