Naslov
Pop Ivan Berčić u okvirima hrvatske historiografije
(Priest Ivan Berčić within the framework of Croatian historiography)

Autori
Galović, Tomislav

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Međunarodni znanstveni skup „Ivan Berčić (1824. – 1870.) – život i djelo“ / Международная научная конференция „Иван Берчич (1824 – 1870) – жизнь и деятельность“ / Oršolić, Tado ; Franov-Živković, Grozdana - Zadar : Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 2018, 9-10

ISBN
978-953-347-228-7

Skup
Međunarodni znanstveni skup: Ivan Berčić (1824.-1870.): život i djelo

Mjesto i datum
Zadar, Hrvatska, 26.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje

Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija

Ključne riječi
Ivan Berčić, hrvatska historiografija
(Ivan Berčić, Croatian historiography)

Sažetak
Ugledni hrvatski filolog, svećenik i akademik, Ivan Berčić (Brčić) (Zadar, 9. I. 1824. – Zadar, 24. V. 1870.) zadužio je svojim znanstveno- stručnim opusom hrvatsku filologiju i povijest. Njegovo djelovanje obilježeno je s jedne strane skupljanjem rasute glagoljske građe, a s druge njezinom prezentacijom i vrjednovanjem sukladno filološkim dostignućima svoga vremena. Stoga Berčić zauzima važno mjesto u povijesti hrvatskoga glagoljaštva. Dovoljno je u tome pogledu pozvati se na dvije ocjene njegova rada iz pera njegovih suvremenika: „Pop Ivan Bèrčić uprav je sveštenik nezazorna ponašanja, i čoviek, koj vam se nije kadar u nikakvu politiku umiešati, ali pri svem tom nije kadar ni zatajiti svoju žarku ljubav prema svojoj narodnosti i prema svom narodnom jeziku. Ima već punih trinaest godinah, da on glagoljskom jeziku podučava duhovnu mladež kod ovdiešnjeg centralnog siemenišita …“ (1862.), odnosno: „Narodni duh, koji se je prenuo g. 1848. pustio je svoga traga i na polju narodne liturgije. Bila joj ostala klica u brižnom poučavanju staroslavenštine na zadarskoj bogosloviji, te tu klicu oživio naš neumorni pop Ivan Berčić, usavèršiv svoje nauke jezikoslovne u Beču pod glasovitim Miklošićem. (…) Nadamo se, da će njegovi trudi mnogo tomu doprinieti, da se nove slovenske cèrkovne knjige pročiste i poprave, pa će biti svemu našemu rodu u Dalmaciji velika dika, što je svoje narodno blago sačuvao u svom krilu. Kad jednom budu knjige popravljene i na novo tiskane i gotove, onda se nadamo, da će biti i narodni duh već zauzeo maha i zaokupio sva pravovjerna sèrca, da neće biti smiona protivnika, koji bi mu zakratio svoj narodni glas uzdignuti k nebu, da Bogu zahvali, što smo još živi, što nismo iza viečite borbe potrošeni!“ (1867.). Njegova je dragocjena ostavština (glagoljski rukopisi, izdanja senjske glagoljske tiskare i dr.) danas u Odjelu rukopisa i rijetkih knjiga Ruske nacionalne knjižnice u Sankt Peterburgu. U referatu će se naglasak staviti na pozicioniranje Berčića u okvirima moderne hrvatske historiografije „dugoga“ 19. stoljeća te ocijeniti radove koji govore o njemu unutra hrvatske suvremene historiografije i književne historiografije. To se ponajprije odnosi na pisanje I. Milčetića, J. Kalaja, Vj. Štefanića, L. Tandarića, Stj. Antoljaka, A. Nazor, D. Dekovića i dr.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

Napomena
Međunarodni znanstveni skup „Ivan Berčić (1824.
– 1870.) – život i djelo“ / Международная
научная конференция „Иван Берчич (1824 – 1870) –
жизнь и деятельность“. Organizatori: Hrvatska
akademija znanosti i umjetnosti - Zavod za
povijesne znanosti u Zadru, Sveučilište u Zadru
- Odjel za kroatistiku i Odjel za rusistiku,
Zadarska nadbiskupija, Ruska akademija znanosti
- Institut za lingvistička istraživanja (Sankt-
Peterburg), Ruska nacionalna knjižnica (Sankt-
Peterburg), Zadar, 26. listopada 2018. (referat:
Pop Ivan Berčić u okvirima hrvatske
historiografije | Священнослужитель Иван Берчич
в хорватской историографии)

POVEZANOST RADA