Pregled bibliografske jedinice broj: 1094259
Ferdo Šišić i Kartular samostana sv. Krševana u Zadru
Ferdo Šišić i Kartular samostana sv. Krševana u Zadru // Znanstveni skup Ferdo Šišić i hrvatska historiografija prve polovice 20. stoljeća. U povodu stopedesete godišnjice Šišićeva rođenja
Slavonski Brod, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 2019. (pozvano predavanje, recenziran, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1094259 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Ferdo Šišić i Kartular samostana sv. Krševana u
Zadru
(Ferdo Šišić and the Cartulary of the Monastery of
Saint Chrysogonus in Zadar)
Autori
Galović, Tomislav
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Znanstveni skup Ferdo Šišić i hrvatska historiografija prve polovice 20. stoljeća. U povodu stopedesete godišnjice Šišićeva rođenja
Mjesto i datum
Slavonski Brod, Hrvatska; Zagreb, Hrvatska, 28.11.2019. - 29.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
Ferdo Šišić (1869–1940), hrvatska historiografija, medievistika, srednji vijek, Kartular samostana sv. Krševana u Zadru
(Ferdo Šišić (1869–1940), Croatian historiography, mediaevalism, Middle ages, Cartulary of the Monastery of Saint Chrysogonus in Zadar)
Sažetak
Samostan sv. Krševana u Zadru ide u red naših najstarijih i najznačajnih samostana Reda sv. Benedikta na hrvatskim povijesnim prostorima. U njegovu srednjovjekovnom skriptoriju izrađeni su i napisani brojni rukopisi među kojima Kartular samostana sv. Krševana u Zadru (tzv. Antiquum registrum privilegiorum monachorum s.Chrysogoni Jadrensium ili Registrum privilegiorum monasterii beati Chrisogoni martiris Jadrensis) zauzima iznimno važno mjesto. Spletom čudnih okolnosti njemu se gubi svaki trag između 1921. i 1922. godine. Danas posjedujemo preslike tek prvih pet stranica kartulara, a kako je bio predmetom istraživanja nekolicine povjesničara, njegov nam je sadržaj gotovo u potpunosti poznat. Kartular je pisan beneventanom, a sastoji se od dvadeset i pet isprava koje nisu posložene kronološkim redoslijedom, iako se u određenim skupinama isprava može zamijetiti baš taj princip. Prva isprava nosi godinu 1106., druga 1067., tek na 15. mjestu dolazi tzv. Cartula traditionis ecclesie beati Chrysogoni martiris iz 986. godine, a zadnja, tj. 25. isprava datirana je oko 1196. godine. Kartular je posebno i temeljito proučio Ferdo Šišić te štoviše u cijelosti ga prepisao. Izuzev Šišića o kartularu su pisali G. Praga, J. Nagy, I. Ostojić, N. Klaić, I. Mustać, J. Lučić, L. Margetić i dr. Šišićev prijepis Kartulara samostana sv. Krševana u Zadru nalazi se u njegovoj rukopisnoj ostavštini koja se čuva u Arhivu HAZU (signatura: XIII – Ostavština F. Šišića – 28. Rukopisi). U izlaganju ćemo se posebno osvrnuti na Šišićev prijepis i njegove zaključke te iznijeti novije historiografske spoznaje i tumačenja o ovom važnom kartularu, kontekstualizirajući vrijeme i mjesto njegova nastanka te diplomatičke karakteristike.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
Napomena
Znanstveni skup Ferdo Šišić i hrvatska
historiografija prve polovice 20. stoljeća. U
povodu stopedesete godišnjice Šišićeva rođenja.
Organizatori: Hrvatski nacionalni odbor za
povijesne znanosti (Zagreb), Društvo za hrvatsku
povjesnicu (Zagreb), Odsjek za povijest
Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu,
Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i
Baranje Hrvatskoga instituta za povijest u
Slavonskom Brodu, Zagreb, 28. studenoga 2019. i
Slavonski Brod, 29. studenoga 2019. (referat:
Ferdo Šišić i Kartular samostana sv. Krševana u
Zadru) /referat u ime autora pročitala Nikolina
Šimetin Šegvić, 29. XI. 2019. u Gradskoj
knjižnici u Slavonskom Brodu/
