Pregled bibliografske jedinice broj: 1093312
Primjena novog teorijsko-metodološkog pristupa u etnokartografskim istaživanjima
Primjena novog teorijsko-metodološkog pristupa u etnokartografskim istaživanjima, 2020., doktorska disertacija, Poslijediplomski studij Humanističke znanosti, Sveučilište u Zadru, Zadar
CROSBI ID: 1093312 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Primjena novog teorijsko-metodološkog pristupa u
etnokartografskim istaživanjima
(The application of a new theoretical and
methodological approach in ethnocartographic
research)
Autori
Štokov, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija
Fakultet
Poslijediplomski studij Humanističke znanosti, Sveučilište u Zadru
Mjesto
Zadar
Datum
20.11
Godina
2020
Stranica
249
Mentor
Prof. dr. sc. Dunja Brozović Rončević
Ključne riječi
kartografija, GIS, „linijalogija“, gumno, kulture mapiranja, življeno iskustvo putovanja hodanjem, prostorna antropologija
(cartography, GIS, linealogy, threshing floor, mapping cultures, wayfaring, spatial anthropology)
Sažetak
U ovoj doktorskoj disertaciji na temelju analize konteksta u kojem dolazi do upotrebe kartografije u etnološkim istraživanjima (posebice etnološki atlasi), kritičkom refleksijom kartografiranja gumna za „Etnološki atlas Jugoslavije“ primjenom geografskog informacijskog sustava (GIS-a) preispitat će se mogućnost primjene novog teorijsko-metodološkog pristupa u etnokartografskim istraživanjima. Riječ je o primjeni načela linija (Ingold 2007, 2015) u promišljanju postajanja i spoznavanja svijeta, a kroz metodološki okvir prostorne antropologije mapiranja kultura (Roberts 2012, Roberts i Cohen 2015). Inspirirana Ingoldom, u ovom radu kritički propitujem uporabu kartografije u hrvatskoj etnologiji, s posebnim osvrtom na načine na koje je kartografski zabilježeno gumno, mjesto na kojem se tradicionalno u ruralnim sredinama vršilo žito. Stoga je fokus na kartografiji kao procesu konstrukcije znanja, slijedom čega će se propitati prakse mapiranja, konstrukcije i uporabe karata za etnološki atlas. Gumno uzimam kao model, odnosno kao primjer istraživanja kroz koji ću propitati kako način na koji razumijemo prostor utječe na razumijevanje što je znanje i na koji način spoznajemo. Pri tome ću navedeno pitanje razmotriti kroz isprepletanje onoga što Ingold vidi kao dva moguća načina spoznavanja – „forme znanja” (u koje bi spadala i dosadašnja kartografija gumna) i „forme življenog iskustva”. Slijedom poimanja prostora i načina spoznavanja te naše pozicije u njemu, pokušat ću prikazati kako odnosi između objekata nisu predodređeni, već oni nastaju u trenutku ispreplitanja linija. Sam razvoj kartografije kao određene forme znanja ne promatram pravolinijski, kroz ideju progresa, već kao odraz određenih isprepletenih i „zapetljanih odnosa” vremena u kojem je nastala, kako znanstvenih tako i ekonomsko-političkih. Kroz isprepletene linije bočnog i linearnog kretanja, vertikalnog i uzdužnog integriranja znanja, kartografskog i narativnog znanja, kartografije i življenog iskustva putovanja hodanjem, stvaranja karata i mapiranja, karata kao tehnika i karata kao procesa, ukazat će se na „zapetljane“ i „isprepletene“ odnose duž kojih se krećemo, živimo i spoznajemo.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Etnologija i antropologija
POVEZANOST RADA
Projekti:
IP-2013-11-8706 - Općeslavenski lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE) (OLAALE) (Matasović, Ranko, HRZZ - 2013-11) ( CroRIS)
Ustanove:
Sveučilište u Zadru