Pregled bibliografske jedinice broj: 1093172
Romansa u pismima: pripovjedni ton u "Stankovačkoj učiteljici" Ivana Perkovca i "Branki" Augusta Šenoe
Romansa u pismima: pripovjedni ton u "Stankovačkoj učiteljici" Ivana Perkovca i "Branki" Augusta Šenoe // Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. (Romantizam – ilirizam – preporod) / Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka ; Meyer-Fraatz, Andrea (ur.).
Split: Književni krug Split, 2012. str. 283-296 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1093172 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Romansa u pismima: pripovjedni ton u "Stankovačkoj učiteljici" Ivana Perkovca i "Branki" Augusta Šenoe
(A Romance in Letters: Narrative Tone in Ivan Perkovac's "Stanovačka učiteljica" and August Šenoa's "Branka")
Autori
Grdešić, Maša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. (Romantizam – ilirizam – preporod)
/ Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka ; Meyer-Fraatz, Andrea - Split : Književni krug Split, 2012, 283-296
ISBN
9789531633772
Skup
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XIV. (Romantizam – ilirizam – preporod)
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 29.09.2011. - 30.09.2011
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
epistolarni roman, pripovjedni glas, romansa
(epistolary novel, narrative voice, romance)
Sažetak
U tekstu se analizira funkcija pisama u pripovijetki "Stankovačka učiteljica" Ivana Perkovca i romanu "Branka" Augusta Šenoe. Uzimaju se u obzir tradicionalniji književnoteorijski i naratološki argumenti o epistolarnoj formi kao načinu uvođenja realističke motivacije u pripovjedni tekst te ranom postupku za prikaz svijesti lika bez intervencije pripovjedača, ali i teze feminističke naratologije koja Genetteovoj analizi "glasa" dodaje kategoriju pripovjednog tona (Susan Lanser). Pripovjedni ton podrazumijeva razlikovanje između privatne i javne naracije, pri čemu pisma upućena adresatu unutar tekstualnog svijeta – poput Brankinih i Martinih – pripadaju privatnoj naraciji. Slijedeći Lanserin argument o privatnoj naraciji kao "ženskoj", pokušava se pokazati kako je Šenoin pripovjedač Branku dodatno vezao uz privatnu sferu, ne samo kroz pisanje pisama već i kroz njezinu konačnu ulogu supruge i majke.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
