Pregled bibliografske jedinice broj: 1093165
"Šaptačka škrinja": izvedba fantastičnog u romanima Marije Jurić Zagorke
"Šaptačka škrinja": izvedba fantastičnog u romanima Marije Jurić Zagorke // Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje / Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka ; Meyer-Fraatz, Andrea (ur.).
Split: Književni krug Split, 2016. str. 119-130 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1093165 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
"Šaptačka škrinja": izvedba fantastičnog u romanima Marije Jurić Zagorke
(Performing the fantastic in Marija Jurić Zagorka's novels)
Autori
Grdešić, Maša
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Komparativna povijest hrvatske književnosti. Zbornik radova XVIII. Fantastika: problem zbilje
/ Pavlović, Cvijeta ; Glunčić-Bužančić, Vinka ; Meyer-Fraatz, Andrea - Split : Književni krug Split, 2016, 119-130
ISBN
978-953-163-433-5
Skup
Komparativna povijest hrvatske književnosti Fantastika: problem zbilje
Mjesto i datum
Split, Hrvatska, 24.09.2015. - 25.09.2015
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Marija Jurić Zagorka ; fantastika ; gotički roman ; prosvjetiteljstvo
(Marija Jurić Zagorka ; fantasy ; gothic ; enlightenment)
Sažetak
Marija Jurić Zagorka u svom književnom, novinarskom i političkom radu vješto balansira između povijesnog i fikcionalnog, racionalnog i melodramatskog, realističnog i fantastičnog kako bi istodobno osvojila pažnju čitatelja i plasirala svoje političke ideje nacionalne neovisnosti te rodne i klasne jednakosti. Likovi u njezinim romanima poput Tajne Krvavog mosta, Plamenih inkvizitora i Viteza slavonske ravni služe se sličnim strategijama u borbi protiv predrasuda i praznovjerja. Njihov se postupak stoga može tumačiti kao mise en abyme Zagorkina stvaralačkog postupka. Poput autorice koja sebe opisuje kao redateljicu svojih romana, Sokol i Hrabren također su redatelji koji, izvrsno upućeni u pravila gotičkog žanra ili modusa, proizvode fantastične motive kako bi u konačnici razotkrili njihovu artificijelnost i ukazali na ono što se nalazi ispod – imperijalizam, patrijarhat, feudalizam. U tom smislu, u Zagorkinim romanima natprirodno nije samo racionalno objašnjeno, već u njima fantastičnih motiva, strogo promatrano, uopće nema jer je posrijedi izvedba fantastičnog odnosno gotičkog u režiji samih likova. Međutim, likovi u svoj oslobodilački i prosvjetiteljski projekt nisu do kraja uračunali neodoljivu primamljivost fantastičnog odnosno gotičkog. Fokus okoline tako je više na tajanstvenosti i privlačnosti vitezova, nego na političkim ciljevima za koje se bore, a analogno tome, sasvim je moguće da i kod čitatelja Zagorkinih romana mnogo veći izvor užitka predstavlja napeti zaplet vođen fantastičnim motivima od dužnosti političke borbe.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija
