Pregled bibliografske jedinice broj: 1092784
Rimska infrastruktura južne Liburnije
Rimska infrastruktura južne Liburnije // Polački kraj u prošlosti i sadašnjosti. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Polački kraj u prošlosti i sadašnjosti, u Ražnjevića dvorima u Polači 7. svibnja 2016. / Došen, Božo (ur.).
Polača : Zadar: Ogranak Matice hrvatske u Zadru, 2020. str. 21-41 (pozvano predavanje, recenziran, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1092784 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Rimska infrastruktura južne Liburnije
(Roman infrastructure of Southern Liburnia)
Autori
Miletić, Željko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Polački kraj u prošlosti i sadašnjosti. Zbornik radova sa znanstvenog skupa Polački kraj u prošlosti i sadašnjosti, u Ražnjevića dvorima u Polači 7. svibnja 2016.
/ Došen, Božo - Polača : Zadar : Ogranak Matice hrvatske u Zadru, 2020, 21-41
ISBN
978-953-247-136-6
Skup
Znanstveni skup „Polački kraj u prošlosti i sadašnjosti“
Mjesto i datum
Polača, Hrvatska, 07.05.2016
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Recenziran
Ključne riječi
rimske ceste, terminacijski natpisi, ager centuriatus, pagus, civitas, villa rustica
(Roman roads, boundary stones, ager centuriatus, pagus, civitas, Villa Rustica)
Sažetak
Izgradnja infrastrukture u južnoj Liburniji bila je temeljni faktor trajnog zaposjedanja prostora i romanizacije provincije. Na cesti koja je povezivala Akvileju u sjevernoj Italiji i Dirahij u Makedoniji izgrađen je u Augustovo doba sustav fortifikacija, uključujući i Burnum na desnoj obali Krke. Legije su opskrbljivane preko luke u Skardoni, a Jader sa svojom lukom i naseljenicima koji su bili rimski građani činio je strateško zaleđe. Jader i Salona, glavni grad provincije, rano su povezani državnim cestama preko Burnuma i Skardone. Sažeto su opisane njihove trase, raspravljeno je o prolasku cara Trajana na putu u II. dački rat i građevinskim aktivnostima koje su pratile tu ekspediciju. Za potrebe rimskog katastra razgraničeni su teritoriji kolonije Jader, municipija Nedina, Aserije, Varvarije, Skardone i peregrinskih zajednica te su postavljeni terminacijski natpisi. Državno zemljište pod centurijacijom i nerazdijeljeni pojas (ager compascuus) oko njega u koloniji Jader davani su u trajni zakup s obavezom plaćanja vektigala (ager privatus vectigalisque), pa su te površine u srednjem vijeku činile zadarsku komunu. Izvan tog prstena, ager antičkog Jadera bio je organiziran u administrativne kotare (pagi, praefecturae) sa zemljištem koje je pretežito u privatnom vlasništvu indigenoga romaniziranog stanovništva. Potpuno izvan granica kolonije, na jugoistoku sve do obala rijeke Krke, bili su teritoriji peregrinskih zajednica. Predložen je njihov hipotetski raspored. Na cijelom prostoru južne Liburnije novina je seosko gazdinstvo s rustičnom vilom – stambeno-prerađivačkom zgradom.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest, Arheologija