Pregled bibliografske jedinice broj: 1092603
Znamenito mjesto naše nacionalne povijesti: Jurandvor
Znamenito mjesto naše nacionalne povijesti: Jurandvor // Istarska Danica..., 2020. (2019), 132-136 (nije recenziran, članak, stručni)
CROSBI ID: 1092603 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Znamenito mjesto naše nacionalne povijesti: Jurandvor
(An Important Place of Our National History: Jurandvor)
Autori
Bertoša, Slaven
Izvornik
Istarska Danica... (0353-7536) 2020.
(2019);
132-136
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni
Ključne riječi
Jurandvor, otok krk, povijest
(Jurandvor, Krk Island, history)
Sažetak
U hrvatskoj srednjovjekovnoj povijesti Jurandvor nedvojbeno ima posebno mjesto. U njemu je, naime, pronađena znamenita Bašćanska ploča, jedan od najvažnijih spomenika hrvatske kulture. Jurandvor je smješten na jugoistočnoj strani Krka, u dolini Suhe Ričine, neposredno kraj Baške, prema „kraju otoka“. Uz Dragu Bašćansku i Batomalj, administrativno pripada Općini Baška. Smatra se da je Jurandvor osnovan u XVI. stoljeću, a sastoji se od dvije glavne cjeline – Čubranića i Juranića, u čijoj se staroj jezgri nalazi Jurin dvor po kojem je cijelo naselje i dobilo ime. Glavna je sakralna znamenitost crkva sv. Lucije s benediktinskim kompleksom. Nalazi se pokraj mjesnoga groblja, a predstavlja rijedak primjer crkve koja zvonik ima na svojem pročelju. Bašćanska ploča vrijedan je kulturno-povijesni spomenik hrvatskog naroda. Riječ je o glagoljskom natpisu isklesanom na bijelom vapnencu u 13 redaka teksta, koji govori o darovnici kralja Zvonimira (1075.-1089.) jurandvorskoj crkvi sv. Lucije. Na ploči je prvi put posvjedočeno ime hrvatskog vladara na hrvatskom jeziku. Ploču je 1851. pronašao župnik Petar Dorčić te o tome obavijestio povjesničara Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji ju je predstavio znanstvenoj javnosti. Visoka je 99, 5 cm, široka 199 cm, debela 7, 5-9 cm, a teška oko 800 kg. Pismo kojim je klesana pripada prijelaznom stupnju iz starije oble u uglatu glagoljicu. Tekst ploče prvi je pokušao pročitati krčki kanonik i istraživač glagoljskih epigrafskih spomenika Ivan Crnčić, a potpuno je to učinio Franjo Rački. Budući da je ploča na nekim mjestima oštećena, postoje različita čitanja istoga teksta. Najpoznatiji istraživači Bašćanske ploče su Stjepan Ivšić, Branko Fučić i Eduard Hercigonja. Ploča se čuva se u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a na mjestu njezinog pronalaska nalazi se kopija. Područje opatije sv. Lucije danas je jedno od turistički najposjećenijih mjesta na otoku Krku. Sastoji se od crkve, arheološkog parka, benediktinskog samostana i suvenirnice. Otvorena je i Bašćanska staza glagoljice (s 35 kamenih skulptura s uklesanim slovima). U radu su opisane i druge mjesne zanimljivosti: crkva sv. Križa, svetište Majke Božje Goričke, Hrvatska čitaonica i Gospodarsko-trgovačko društvo, a na koncu se donose i detalji o kretanju broja žitelja kroz prošlost. Nekadašnji i današnji Jurandvor mnogo se razlikuju. Danas naseljem dominiraju novoizgrađene kuće. Iako službeno registrirana kao kulturno-povijesna ruralna cjelina, stara se seoska jezgra čini pomalo zapuštenom, s puno ruševnih i loše održavanih kuća. S obzirom na njezinu veliku povijesnu i arhitektonsku vrijednost, valjalo bi je temeljito proučiti i obnoviti, stručno valorizirati te javno i turistički primjereno predstaviti.
Izvorni jezik
Hrvatski