Naslov
Život i smrt u Barbanu u XIX. stoljeću (predgovor knjizi Samante Paronić "Župa Barban u XIX. stoljeću. Demografska slika kroz prizmu matičnih knjiga")
(Life and Death in Barban in the 19th Century (Preface of the Book of Samanta Paronić "Barban District in the 19th Century: Demographic Picture in Light of Parish Registers"))

Autori
Bertoša, Slaven

Izvornik
Samante Paronić "Župa Barban u XIX. stoljeću. Demografska slika kroz prizmu matičnih knjiga", str. IX.-XI.

Vrsta, podvrsta
Ostale vrste radova, ostali članci/prilozi

Godina
2020

Ključne riječi
Barban, matične knjige, XIX. stoljeće, natalitet, nupcijalitet, mortalitet, obiteljska struktura
(Barban, parish registers, 19th century, birth rates, marriage rates, death rates, family structure)

Sažetak
Iako je proučavanje matičnih knjiga u nas nekad zaostajalo za europskim trendovima, danas je situacija bitno drukčija, posebice stoga što za pojedine dijelove Hrvatske u tom smislu postoje vrlo vrijedne monografije. A upravo je Istra kraj koji u otkrivanju i analizi starih matica posljednjih dvadesetak godina zainteresiranim znatiželjnicima pruža pregršt interesantnih detalja. Knjiga koja je pred čitateljima najnoviji je primjer takve analize. Područje Župe Barban može se pohvaliti posebno bogatom prošlošću. Zato nije slučajno da se nakon pokretanja znanstveno-stručnog skupa Barban i Barbanština od prapovijesti do danas – koji se u sklopu Memorijala Petra Stankovića „Barban u srcu“, na inicijativu tadašnjeg općinskog načelnika Denisa Kontošića, mag. educ., te uz vodstvo sveučilišnog profesora dr. Slavena Bertoše, od 2011. redovito, svake godine, održava u Barbanu – pojavila nekolicina mlađih stručnjaka koji su baš u matičnim knjigama vidjeli važno područje svojeg znanstvenog interesa. Među njima Samanta Paronić ipak ima posebno važno mjesto jer je prva odlučila barbanskim maticama (iz XIX. stoljeća) posvetiti svoju doktorsku disertaciju, obranjenu 16. studenoga 2018. na Sveučilištu u Zadru, a prerađenu i dopunjenu u ovom izdanju. Matične knjige autorica naziva „glasnicima prošlosti“ te ih promatra i analizira kao „sjecište individualnoga i kolektivnoga, lokalnoga i transregionalnoga“, izlažući podatke o njihovu povijesnom razvoju. Djelo je namijenjeno istraživačima istarske povijesti navedenog razdoblja, studentima izbornih predmeta iz istarske povijesti (poglavito na Filozofskom fakultetu u Puli) te svim ostalim znatiželjnicima i ljubiteljima bogate barbanske povijesti u novom vijeku. Budući da je autorica na spomenutom znanstveno-stručnom skupu već predstavila niz segmenata iz matičnih knjiga Župe Barban, potreba izdavanja ove knjige bila je neophodna zbog sintetičnog uvida u stanje tijekom XIX. stoljeća. Ovim će se izdanjem svi ti važni podaci naći na jednome mjestu, što će zainteresiranim čitateljima dati neusporedivo lakši uvid u problematiku, a to su do sada mogli činiti samo istražujući po većem broju publikacija. Naglašeno interdisciplinarnog, multidisciplinarnog i transdisciplinarnog pristupa, s metodologijom djela uobičajenom za publikacije te vrste, jasnim jezičnim i stilskim izričajem, preglednim i logičnim izlaganjem činjenica, ova će knjiga zadovoljiti ne samo istraživačku znatiželju čitatelja nego i potaknuti ih na daljnja razmišljanja. Kao vrla stručnjakinja koja se već nekoliko godina bavi arhivskim i bibliotečnim istraživanjem barbanske prošlosti u novome vijeku, posebice u XIX. stoljeću, autorica se specijalizirala upravo za analizu podataka iz matičnih knjiga, kao sadržajnog vrela za povijest nekoga kraja, svakodnevice njegovih žitelja te promjena koje su se u proučenom razdoblju dogodile. U ovoj se monografiji donose mnogi vrijedni podaci, prošlost Barbana analizirana je s do sada nedovoljno poznatog aspekta, osvijetlile su se mnoge slabo poznate, dapače, čak i nepoznate teme te je u tom smislu znanstveni doprinos djela jako značajan. Kako je već spomenuto, autorica problematici koju u knjizi obrađuje pristupa s višeslojnoga gledišta, vrijedno istraživši ogromnu količinu podataka koju nam matične knjige pružaju. Time je dala važan doprinos regionalnoj i nacionalnoj historiografiji, ukazavši i na neophodnost nastavka takvih istraživanja i za mnoga druga mjesta u Istri i izvan nje.

Izvorni jezik
Hrvatski

POVEZANOST RADA