ࡱ> SVPQRbjbj 7*q+$ $ ~68T(DOll:(/L1L1L1L1L1L1L$PS>ULmUL4NDDD$/LD/LDD3FFP D(B"KFLN0OSF,SBSFSFDULULDOS$ D:Ivan Padjen( PRETPOSTAVKE SISTEMATIZACIJE PRAVA U INTEGRALNOJ PRAVNOJ ZNANOSTI( Vlado Vodineli istakao se istra~ivanjem postojeih i postavljanjem novih temelja pravnog sistema, odnosno sistematizacije prava. Pritom je najva~niji Vodineliev prinos u tom pravcu njegova doktorska disertacija,.nedavno objavljen kao knjiga, o odnosu javnog prava i privatnog prava. U mojemu prvom radu o problemu ocijenio sam Vodineliev prinos, koji joa nije bio objavljen kao knjiga, ovako: U prijaanjoj jugoslavenskoj literaturi razlika je analizirana u monumentalnoj Vodinelievoj disertaciji, izraenoj na temelju 1.100 naslova literature na pet vodeih europskih jezika i citiranoj u 3.470 bilje~aka. Da je napisana na nekome svjetskom jeziku, vjerojatno bi bila meunarodno priznata kao jedan od najva~nijih prinosa rjeaavanju problema koji izu ava. Uzme li se u obzir, s jedne strane, ta ocjena, koja je o ito trajno valjana, i, s druge, injenica da su moje vlastite odredbe odnosa javnog i privatnog prava u nekima zna ajnim pogledima razli ite od Vodinelievih, mo~e biti korisno pokazati sljedee: prvo, po emu je problem odnosa javnog i privatnog prava, koji je Vodineli prvi na prostorima nekada jugoslavenskih republika temeljito postavio i istra~io, za pravo i pravnu znanost va~an; drugo, moj pristup problemu koji sam izveo unutar integralne pravne znanosti (dalje: IPZ) u etiri objavljena rada; tree, temeljne postavke IPZ koje su pretpostavke mog postavljanja i rjeaavanja problema i, vjerojatno, njihovog razlikovanja od Vodinelievoga. Pritom neu niti pokuaati dokazati da je moj pristup problemu bli~e istini ili viae ispravan od Vodinelievog. Temeljne postavke IPZ koju nastojim dograditi i unutar nje istra~ivati pokazat e zaato tako neato unutar IPZ niti nije mogue. 1. Va~nost sistematizacije prava Poimanje pravnog sistema, odnosno sistematizacije prava va~no je zbog prakti nih i teorijskih razloga. Prvi je prakti ni razlog taj ato su danaanji pravni odnosi u sve veoj mjeri transsistemski, tj. oni iji sastojci su sastavni dijelovi dva ili viae pravnih sistema. To su odnosi, primjerice, s jedne strane, Republike Hrvatske i, s druge, Republike Srbije i/ili Evropske Unije i/ili univerzalnoga internacionalnog prava, itd. Pravno ureenje tih odnosa pretpostavlja odgovor na pitanja ato je to tipi no pravni sistem i da li je neato konkretni pravni sistem, potom da li odreeno pravno mjerilo (pravilo, vrijednost, na elo, itd.) pripada odreenome konkretnome pravnom sistemu, a odgovor na to pitanje ovisi barem posredno o tom da li je mjerilo primarno ili sekundarno, materijalno ili formalno, javno ili privatno, itd. Drugi je prakti ni razlog taj ato je sistematsko tuma enje u kontinentalnoevropskim, tj. romanskogermanskim pravima jedini istinski pravni i pravnoznanstveni te, va~nije, najizvjesniji na in tuma enja prava (za razliku od tuma enja svakodnevnog zna enja izraza, koje nije osobito pravno i iji nalazi stoga ne mogu biti u injeni izvjesnijima pravnim ureenjem). Izvjesnost sistematskog tuma enja, ija pretpostavka je razraeni pravni sistem, kakvi su oni kontinentalnoevropski, odnosno romanskogermanski, pokazala je Ruth Wedgwood, izvorno ameri ka javna tu~iteljica i ugledna profesorica prava (Yale Law School, Johns Hopkins University), sljedeom usporedbom: Kad njema ki krivi ni sudac primijeni na injeni no stanje predmeta svojih 500 pojmova, preostaje mu slobodna ocjena (diskrecija) da okrivljenom izrekne izmeu 3,5 i 5 godina zatvora. Kad ameri ki sudac primijeni na isto injeni no stanje svih svojih 50 pojmova, ostaje mu slobodna ocjena da okrivljenom izrekne izmeu 0 i 20 godina zatvora. Teorijska je va~nost poimanja pravnog sistema, odnosno sistematizacije prava u tom ato je danas prevladavajua sistematizacija kontinentalnoevropskih prava  barem onih prete~no germanskih  u najva~nijim pogledima dovraena u 18. i 19. stoljeu, a ta sistematizacija nije bila nu~no najsvrsishodnija niti u epohi u kojoj je nastala. 2. Javno, privatno i socijalno pravo Prvi prinos istra~ivanju odnosa javnog prava i privatnog prava koji sam objavio izraen je izrijekom sa stajaliata dvije discipline, naime, integralne ope teorije prava i pravne dogmatike, tj. uobi ajene pravne znanosti, i to uglavnom ustavnog i upravnog prava. Nosiva teza prinosa je, sa~eto, sljedea: Aristotelova teorija pravednosti joa uvijek je plodno polaziate za razlikovanje javnog i privatnog prava te javnopravnih i privatnopravnih osoba. Njegova teorija pokazuje da i politi ka zajednica i ekonomsko tr~iate pretpostavljaju mjerila djelovanja ato ureuju meudjelovanje njihovih lanova. Mjerila se sastoje od dvaju bitnih tipova pravnih akata, naime, zakona, koji su temeljni akti javnog prava, i ugovora, koji su temeljni akti privatnog prava. Dvodioba pravnih akata implicira prakti no sve kriterije koje su rimski i kontinentalni pravnici naali va~nima za razlikovanje javnog i privatnog prava (izvor, obvezatnost, hijerarhija, interes, subjekti, itd.). Drugi prinos rjeaavanju problema takoer nudi rekonstrukciju razlike javnog i privatnog prava koja polazi od Aristotelove analize pravednosti. rekonstrukcija postulira da privatno pretpostavlja javno ali ne i obratno. Ranije stajalite ovog autora (da je javno pravo uspostavljano zakonima, a privatno pravnim poslovima) dopunjeno je razlikovanjem tri vrste dvostranih pravnih poslova, tj. ugovora-pogodaba, ugovora-zakona i ugovora-saveza, od kojih potonji uspostavljaju socijalno pravo kao tree podru je na istoj razini s javnim pravom i privatnim pravom. Dokazuje se da se hrvatski pravni sistem joa uvijek dijeli u ista tri podru ja, kako je to bio pokazivao Berislav Peri. Plodnost te raa lambe pokazuje se u raa lambi hrvatskog zakona o udrugama. Trei prinos pokazuje da su zamisao - a i zbilja - treeg podru ja, tj. socijalnog ili druatvenog prava, hrvatska osobitost.  Zamisao uklju uje da je pravo jedinstvo normi i djelovanja stvorenih 'odozdo' (od mjesnih zajednica, ekonomskih tr~iata, itd.), s tim ato su razum i logika, nesavraeni i ovisni o kulturi kako ve mogu biti, sastavni dijelovi prava . etvrti prinos dijelom ponavlja a dijelom mijenja i dopunjuje stajaliata prva tri sljedeim izvodima: pojmovi pravne znanosti su ideal tipovi; u Aristotela je mogue nai razliku ustanovljujue i ispravljajue pravednosti te tri funkcije potonje, naime, krivi nu, graansku i javnu; iz navedenih postavki te iz iskustva da pravo uklju uje i heteronomiju i autonomiju, javno pravo i privatno pravo razlikuju se kao dva pola ili funkcije pravnog sistema prije no kao dva meusobno isklju iva podsistema te je u svakome ili gotovo svakome pravnom odnosu mogue nai i javnopravnu i privatnopravnu stranu; trodioba prava u javno, privatno i druatveno u zna ajnoj mjeri ustanovljuje razliku izmeu politike, ekonomije i druatvenih skupina kakve su vjerske zajednice, mjesne zajednice, cehovi, profesije, itd. Stajaliata etvrtog prinosa u tri se ovdje zna ajna pogleda razlikuju od stajaliata mojih ranijih prinosa: pojmovi pravne znanosti su ideal tipovi, a ne misli o biti prava i njegovih sastojaka; javno pravo i privatno pravo su polovi prava i njegovih sastojaka, a ne razli iti sastojci (podru ja, podsistemi) prava; iako u posljednjem prinosu nije izrijekom navedena disciplina unutar koje je izraen, to nije niti integralna teorija prava niti pravna dogmatika nego IPZ. Razlike izmeu prinosa te razlike izmeu njih, pogotovo posljednjega, i Vodinelievih prinosa o odnosu javnog i privatnog prava vjerojatno mogu biti pokazane odredbom IPZ i njezinih temeljnih postavki. 3. Integralna pravna znanost IPZ je naziv za pravac pravne znanosti koji slijedi integralnu teoriju prava oblikovanu od Nikole Viskovia i airoko prihvaenu o hrvatskoj teoriji prava, iako ne i u hrvatskoj pravnoj znanosti (kojoj je bilo kakva opa teorija prava strana). IPZ naziva se integralnom zbog toga ato pravo poima tako da ono obuhvaa sve predmete koje izu avaju uobi ajene akademske discipline o pravu, tj. filozofija prava, pravna dogmatika te historija i sociologija prava, naime, kao jedinstvo mjerila djelovanja (pravila, vrijednosti, na ela, ustanova itd.), pozitivnih i izvanpozitivnih, te druatvenog djelovanja koje je predmet, neposredni uvjet i neposredna posljedica pravnih mjerila. IPZ uklju uje, meu ostalim, sljedee tri temeljne postavke. Prva je da su predmeti IPZ jedinstveni i neponovljivi te spoznatljivi prvenstveno po sli nosti, druga je da su pojmovi i druge postavke IPZ ideal tipovi, a trea i etvrta su da IPZ otpravlja zadae uobi ajenih akademskih disciplina o pravu. 3.1. Predmeti Prva temeljna postavka, da su predmeti IPZ u pravilu jedinstveni i neponovljivi te spoznatljivi prvenstveno po sli nosti, uklju uje joa i sljedee: predmet su IPZ, kao i uobi ajene pravne znanosti u u~em smislu, tj. pravne dogmatike, jezi ni i drugi znakovi, simboli i sl., a takoer i ljudska djelovanja, s jedne strane zbog toga ato sama imaju zna enje pa utoliko i znakovi te su stoga barem mogui izvor prava, a s druge zbog toga ato su sama predmet jezi nih i drugih znakova koji su predmet pravne znanosti; svaki je od tih predmeta, ako nije savraen preslik, ako ne uvijek barem naj eae, jedinstven i neponovljiv; te predmete spoznajemo razumijevanjem; pokuaao sam pokazati da je ono temeljna metoda druatvenih znanosti, koju sam nazvao  na ispravnoj pretpostavci da su pravila razlozi za djelovanje i pogreanoj da su sva pravila norme - normativnim objaanjavanjem, no primjerenije ga je nazivati obrazlaganjem, koje uklju uje opravdanje (kao obrazlaganje pravilima s normativnom snagom) ili, jednostavno, tuma enjem; ono je mogue samo na temelju predrazumijevanja, tj. razumijevanja  makar na razini nasluivanja  cjeline od ovjeka stvorenog svijeta kojemu predmet spoznaje pripada; barem neki od predmeta koji ine cjelinu sli ni su predmetu spoznaje, a neki s njim dijele tzv. porodi nu sli nost; stoga je spoznaja predmeta IPZ, kao i pravne dogmatike, po svojoj prirodi spoznaja na temelju sli nosti, tj. analognog zaklju ivanja. Prva temeljna postavka mo~e biti obrazlagana filozofijski. Mo~da mo~e biti obrazlagana i metodologijski, tj. kao zaklju ak do kojeg je doalo izu avanje - uklju ujui ocjenjivanje - svrsishodnosti, metoda,tj. na ina znanstvenog istra~ivanja jezika i drugih znakova, i to takvo izu avanje koje je dijelom iskustveno i dijelom isto mialjenje (spekulacija), a u svakom slu aju je poticano nakanom da se u prvom redu rijeae znanstveni problemi, koji su u druatvenim znanostima u krajnjoj raa lambi prakti ki (moralni, politi ki, ekonomski, pravni), tj. druatveni, a tek u drugom da se spozna istina o predmetu ili prirodi znanosti. U metodologiji IPZ koju nastojim razviti, postavka je prihvaena zato ato se sla~e s drugom temeljnom postavkom, a to je da su pojmovi i druge postavke IPZ ideal tipovi, te je objaanjava i time podupire. Naime, objaanjava njezin najizazovniji dio, a to je tvrdnja da su u IPZ kao druatvenoj znanosti ak objaanjenja na temelju druatvenih zakona u stvari objaanjenja na temelju sli nosti (vidi odsjek 3.2). Prvu temeljnu postavku mogue je proairiti na sljedei na in: IPZ, kao i pravna dogmatika, po svojemu predmetu i metodi je humanisti ka znanost, kao ato su to jezikoslovlje, historija, uklju ujui historije religije, ideja i umjetnosti (likovne, muzi ke, dramske, itd.) te, arheologija, etnologija, itd., iji su predmeti, uz jezi ne i ostale znakove i radnje ( ine, djelovanja, itsl.), takoer predmeti sa zna enjem kao ato su to slike, note, nauanice, itsl. Proairena prva postavka korisna je po tom ato olakaava raa lambu IPZ, a u manjoj mjeri i pravne dogmatike, u njezine znanstvene strane (radije no razli ite znanosti, tj. akademske discipline) a to su, uz normativnoznanstvenu, koja je sli na etici, humanisti koznanstvena strana i druatvenoznanstvena strana (pravna dogmatika nema posljednju  druatvenoznanstvenu  stranu). Meutim proairenje prve postavke nije za nju bitno pa je ona otporna na prigovore da IPZ ima predmete i metode podjednake humanisti kim znanostima. Ti prigovori mogu biti jedne ili viae od sljedeih vrsta. Prvo, humanisti ke znanosti su nezgrapan prijevod engleskog izraza humanities, kojim se nazivaju neznanstvene discipline, a znanstvene su samo prirodne znanosti koje se engleski nazivaju kratko znanostima (sciences), ponekad ak u jednini; uz to, niti humanities niti humanisti ke znanosti nisu istozna nica njema kog izraza Geisteswissenschaften, jer se taj izraz u 20. stoljeu odnosi i na razumijevajuu pedagogiju i razumijevajuu sociologiju, za razliku od one  pozitivisti ko-pragmati no-analiti ke . Drugo, vjerojatno neki humanisti ki znanstvenici poimaju svoje predmete i metode razli ito od toga kako su oni gore odreeni prvom temeljnom postavkom IPZ. S tim u pravilu povezano, tree, sporne su granice izmeu, s jedne strane, humanisti kih znanosti, s druge, prirodnih znanosti (nar. psihologije, koja se nekada dr~ala posljednjom prirodnom i prvom humanisti kom znanoau) i, s tree, druatvenih znanosti (koje su, po nekima, upravo kao i humanisti ke znanosti, pogreano nazvane, jer su i jedne i druge duhovne znanosti; ponovno, sporna je pripadnost psihologije, koja se sve viae dr~i druatvenom znanoau). Na iznesene i sli ne prigovore prva temeljna postavka je otporna u tom da ak ako prigovor umanji valjanost proairenja prve temeljne postavke, valjanost same postavke ne umanjuje. Shodno prvoj temeljnoj postavci, IPZ opisuje djelovanje, tj. ponaaanje koje je svjesno i namjeravano, s jedne strane, tuma enjem, tj. obrazlaganju, koje uklju uje opravdavanje i sasoji se u upuivanju na razloge (vidi odsjek 3.1), i s druge strane, objaanjavanjem, koje se sastoji u upuivanju na uzroke. Po proairenju prve temeljne postavke, IPZ to ini na na in na koji jezikoslovlje kao uzorna humanisti ka znanost opisuje a time, s jedne strane, tuma i, tj. obrazla~e i, s druge, objaanjava jezi no djelovanje. Jezikoslovlje opisuje obrazla~ui opa pravila gramatike, kao ope razloge za jezi no djelovanje, od kojih je redovito svako  iako je po sadr~aju ope  jedinstveno i neponovljivo. Primjer neka bude opis pravila o tvorbi pogodbenih re enica u hrvatskom jeziku, kao ato je to pravilu da su veznici stvarnih pogodbenih re enica ako i li, moguih pogodbenih re enica ako i kad, dok je veznik nestvarnih pogodbenih re enica da. Jezikoslovlje opisuje obrazla~ui takoer pojedine govorne ine. Obrazla~e svaki in kao primjenu i, nerijetko, odstupanje od jednoga ili viae opih pravila, koji je, baa po tom ato je i odstupanje, jedinstven i neponovljiv te mo~e promijeniti postojee ili stvoriti novo ope pravilo. Primjerice, iako su u hrvatskom jeziku pravila tvorbe pogodbenih re enica jednostavna i jasna, mnoatvo govornika ih ne slijedi. Kad jezikoslovlje ne obrazla~e nego objaanjava jezi no djelovanje, to ini uputom na jedinstvene i neponovljive uzroke, a ne na ope, tj. one koji zakonito utje u, ato zna i jednako pod jednakim uvjetima. Tako, primjerice, propust zapovjednika grada pod opsadom da u pismu pretpostavljenome, kojim ga tra~i vojnu pomo, navede pun naslov pretpostavljenoga, objaanjava time ato je pisac pisma bio nedovoljno sabran zbog naleta neprijateljske vojske. To je objaanjenje na temelju pojedina ne uzro ne veze jer ne pretpostavlja da je svaki zapovjednik svakog grada pod opsadom svaki put kad naleti bilo koja neprijateljska vojska nedovoljno sabran da u svakom pismu svojemu pretpostavljenom svaki put kad od njega tra~i vojnu pomo navede pun naslov pretpostavljenoga; no to objaanjenje pretpostavlja sli na iskustva, ne samo zapovjednika obrane nego i pisaca ljubavnih pisama, odnosno pretpostavlja objaanjenja na temelju sli nosti s drugim iskustvima. Po navedenim obrascima gore pripisanima jezikoslovlju neke normativne znanosti, kao ato je to primjerice katoli ka moralka, opravdavaju razloge za djelovanje pojedina nim i neponovljivim razlozima, a ne opima, jer je u krajnjoj raa lambi ovjeku na zemlji sudac njegova savjest. Ako, odnosno kada pravna znanost kao normativna znanost opravdava  to nije: osuuje  razloge za djelovanje na temelju opih razloga postavljenih ljudski stvorenim zakonima, to ini zbog toga ato pravnoj vlasti  redovito dr~avi - priznaje da je Bog na zemlji. Nakon priznanja, slobodna je, zajedno sa sucima koji tu vlast vrae, rasuivati pravi no, tj. uzimajui u obzir, do neke mjere, pojedine i neponovljive razloge pojedinih pravnih djelatnika. No u granicama, i to ne samo zemaljskog bo~anstva nego takoer drugih ljudski stvorenih mjerila, naime, logike i drugih znanosti. Uslijed utjecaja logike, s jedne strane, i prirodnih znanosti, s druge, humanisti ke znanosti obrazla~u i objaanjavaju svoje predmete razlozima i uzrocima aireg opsega od onih pojedina nih. Joa se uvijek nerijetko dr~i da je metodologija znanosti dio logike. To se zbiva i u pravnoj znanosti. Kao pravna dogmatika nastala je i razvijala se po uzoru na medicinsku dogmatiku, no postala je po predmetu i metodi u zna ajnoj mjeri humanisti ka znanost, kako to pokazuju teorije tuma enja koje uklju uju tuma enje prava. Logika je omoguila nastanak moderne pravne znanosti u po etcima izu avanja i podu avanja rimskog prava u prvima srednjovjekovnim univerzitetima. U novije vrijeme napuatena je zamisao da je pravo logi no i da stoga mo~e biti do kraja ili makar u najva~nijim pogledima logikom objaanjeno. Zanimanje za logiku zamijenilo je zanimanje za pravno rasuivanje, odnosno dokazivanje, koje se esto naziva pravnom argumentacijom i oslanja se na govorni ku vjeatinu. Prirodne znanosti imale su odlu ujui utjecaj na nastanak druatvenih znanosti, koje je vjerojatno najlakae shvatiti kao naturalizirane (poprirodnjene) humanisti ke znanosti. Takvom je i sociologija, a i svaka druga drutvena znanost koja nastoji objasniti svoj predmet primjerice: pravo - na temelju drutvenih zakona. Ako zakonom nazovemo ne zbivanje, stvarno ili pretpostavljeno, nego iskaz, odnosno sud o zbivanju, drutveni zakon je tvrdnja da se predmeti tog zakona, a to su ljudi te njihova djelovanja i u inci, pod jednakim uvjetima zbivaju na jednak na in, tj. zakonito (npr. ako je urod obilniji vei broj poljodjelaca u jesen zaklju uje brak), upravo kao ato je i prirodni zakon tvrdnja da se njegovi predmeti, sve osim ljudi kao djelatnika, zbivaju na jednak na in (npr. Boyleov zakon, po kojemu je pri stalnoj toplini obujam plina obrnuto razmjeran tlaku). U matici sociologije prihvaeno je da na taj na in nije mogue objasniti itavo druatvo pa ak niti velike druatvene promjene nego samo zbivanja srednjeg dometa. Po ILS objaanjenja na temelju druatvenih znanosti su, neovisno o obliku ili izgledu, objaanjenja na temelju sli nosti (vidi odsjek 3.2). Stoga su korisna u onoj mjeri u kojoj se odnose na predmete zna ajne porodi ne sli nosti i/ili su objaanjenja srednjeg dometa. 3.2. Postavke Kao ato je ve navedeno u prethodnom odsjeku, prva temeljna postavka, da su predmeti IPZ jedinstveni i neponovljivi ali spoznatljivi po sli nosti na temelju predrazumijevanja cjeline ljudski stvorenog svijeta, slijedi druga pretpostavka IPZ, a to je da su pojmovi i druge postavke (odredbe, objaanjenja, opravdanja, itd.) pravne znanosti, kao i humanisti kih i druatvenih znanosti, ideal tipovi, tj. tvrdnje koje nemaju istinosnu nego koristonosnu vrijednost. To zna i da ideal tipovi nisu niti istiniti niti neistiniti nego su viae ili manje spoznajno korisni, a to su u mjeri u kojoj slu~e odreenoj svrsi, ato su u mjeri u kojoj ispunjavaju sljedee uvjete: svrha ideal tipa je ili opravdiva (moralno, politi ki, pravno ili sl.), kao ato su to redovito mir ili sigurnost, ili barem razumljiva, kao ato je to poveanje moi; ideal tip je iskustveno obavijeaten (u pravnoj znanosti obavijeaten je pravom koje je sli no pravu koje ispunjava svrhu, primjerice, tr~ianu utakmicu, a to je redovito postojee pravo koje do neke mjere omoguuje tr~ianu utakmicu); ideal tip je logi an u tom smislu da su svrha ideal tipa i sredstva za njezino postizanje odreena ideal tipom spojivi su s drugim svrhama i sredstvima iste znanosti (npr. pojam pravnog subjekta te pojmovi poslovne i deliktne sposobnosti kao sredstva za postojanje pravnog subjekta spojivi su s pojmovima pravnog posla i pravne odgovornosti iste pravne znanosti). Shodno navedenom, idealtipski pojam, primjerice, javnog prava, ne odreuje bitne zna ajke javnog prava i ne ocjenjuje odreenu pojavu u svijetu kao onu koja jest ili nije javnopravna, nego odreuje zna ajke javnog prava koje su va~ne za svrhu pojma i ocjenjuje pojavu u svijetu kao onu koja je u`ݶuV/M jhUhU0J5B*CJ OJPJQJ\^JaJ mHnH phsHtH =h5B*CJ OJPJQJ\^JaJ mHnH phsHtH =hZ%5B*CJ OJPJQJ\^JaJ mHnH phsHtH ChO@hc5B*CJ OJPJQJ\^JaJ mHnH phsHtH M jhUhU0J5B*CJ OJPJQJ\^JaJ mHnH phsHtH ChO@hO@5B*CJ OJPJQJ\^JaJ mHnH phsHtH ` <,'v'm[ p#+dhd*$\$gdr/ p#+7dhd*$\$`7gdM p#+dhd*$\$gd*/ p#+7dhd*$\$`7gd p#+7dhd*$\$^7gd p#+7dhd*$\$`7gd*/$ p#+dh*$a$gdO@$ p#+7dh*$`7a$gdc   L iD((6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH IjhO@hO@0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h b B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH <hO@hO@B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hO@B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH <hO@hcB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH @hchO@B*CJOJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  L  6 8 ȬȬȊnR6R6htYB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hU}/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh"0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6hu%B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h"B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  8 \ Z`dfJpSpSp1Cjh0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 9h6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ?hh6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h*/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6htYB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hU}/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Jdhpr"$BF (8FHPRnnȊRR6h/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h**B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h b B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh90JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h_B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hSB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ,24>RvȬtttX<<<6hnzB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hqB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h_B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/}B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hSB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hwtB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  &ȬȬ䬐tW7?hMhM5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 9h*/5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hSB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h_B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hqB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/}B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/#B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  :<Np ¦nnnR66heB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hTB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hu%B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hZB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hqB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ?hMhM5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 9hq5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  LrRn 48BXũōqqU96h} B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h"B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h$4B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hO@B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6huKB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH <hO@hcB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH &(4`* ȬnRRRRRnR6hLB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hKB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh]0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6heB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hQB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  8!Z!|!!!""$$$$ȬtR66h} B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH CjhT0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h*/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h xB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hRB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hLB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hu%B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  $*%%%L&N&P&x&z&|&&&*','ȬȐtR66hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh} 0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6hTB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hQB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/}B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h} B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/#B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  ,'t'v'x'|'~''''''''())ũqU96hgB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hRB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hnzB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hkB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h)B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 9hq5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 9h/#5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ))))))))))++,,d-f-&.(. /iLiLiLiLi9hT6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ?hkhk6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hkB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h)B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh)0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH v')/b/2647V=BB{{i p#+dhd*$\$gdnF p#+7dhd*$\$`7gdLjhvxh1s0J6B*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH ?hvxhvx6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 9h/}6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ?hvxh1s6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ?hvxh6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 9h6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  4464B4P455666777çoSS1Cjh/t0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h/tB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hvxB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hcB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH <hvxhvxB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 9hO6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  77"777"8$8<9>99:;;6;8;;;;<nnL06h(B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh(0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6ho]B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/}B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6hg^B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hZB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH <<<<==$=J=R=T=l=~==ȬȐtR66h/}B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh(0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6hLbB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h>>???@AAAAAAABBRBZBpBBBBBȬȬȐttttW9hq5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hLbB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hqEB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/}B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hGB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH kkkkktlmTmmn6n8n:nqRqȬtX< <6hNB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hT~B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6heB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h:B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hy* B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hwB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h9cB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hoBB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  Rq^qvqzqqqqqqqqqqqr"r$rDrXrrrrrrȬȐtXXȐȐ<6hZB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h:B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6heB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hNB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hT~B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6htRB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH rrrsssXtxtttttuȬtX<6hT}B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h:B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hwYB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hNB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6heB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hT~B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hy* B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  ubuuuuv>vbvvvvvvvvv4w䬐ttX8X8X?h;w5h;w56B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h!oB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h{B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h;w5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hwYB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h$B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hZB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 4w:w>wDwFwwwwwwww⣇kkIk-6hy* B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh!o0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h;w5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h!oB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ?h;w5h;w56B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH <h!oh!oB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 9h!o6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  wxx,xtxxxxxxxxxxx8y:ypyyyyyyyyyyyzȬȐtȬtttȬXȬXȬXt6hZB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h;w5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hdqB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h:B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hwYB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6heB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH zzzzzzz{{*{4{6{J{Z{n{{{{{䬐tX}ȬtX<6hdqB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hqB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hT}B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hZB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h`B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6heB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hOB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH >}D}h}j}}}}}}}l~4BfȬȐtXtX<<6hHB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hOB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h$4B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h!oB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hdqB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hqB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h+B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  JfVXȬȬtXt<6h)B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h9cB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h~B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hHB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hqB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h`B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH XZ`t‚ĂƂЂPdЅ҅ޅHVZ ,:ȐȐȐttX6h_sB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h+B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h{B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h`B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hNB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH "Љjt ȬtX6XCjhdq0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h~B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hNB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h5BB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hT}B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  `b X "DȦnR0nnCjh~0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h~B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hNB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh!o0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h$4B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h"B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH DFHbdfď&2gK/6h$B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h+_,B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h"B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh>G0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6hM<B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 2r.Ƒ ȬȊnR666h$qB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hNB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h"B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh,u0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6hfB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h+_,B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h!oB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  "#F^mmQm56hrmB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hM<B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h3B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hNB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h$qB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjhf0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH  ǒȒےܒ 6>@Bn~ĔޔLNt䬐X, 1990), na str. 373.  I. Padjen,  Normativno objaanjavanje kao temeljna metoda istra~ivanja druatva , Naae teme, god. 32, br. 1-2 (1988), str. 257-274.  Gadamer, Istina (bilj. 19), nar. str. 298. i d.  Vidi Ludwig Wittgenstein, Philosophische Untersuchungen (Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1978), par. 67, 77, 108, 164, 179, 236.  Blisko prvoj pretpostavci, ali ne i toliko dalekose~no, je ono u Wilhelm Dilthey <Vilhelm Diltaj>, Izgradnja istorijskog sveta u dohovnim naukama, prev. (Beograd: BIGZ, 1980), str. 200-201. Vidi Isti, Der Aufbau der geschichtlichen Welt in den Geisteswissenschaften (Frankfurt a. Main: Suhrkamp, 1970), S. 164-165;  HYPERLINK "http://www.zeno.org/nid/20009162372" http://www.zeno.org/nid/20009162372 (pristupljeno 30.07.2018.)  A. Diemer,  Geisteswissenschaften , Historisches Woerterbuch der Philosophie, Bd. 3 G-H (Basel: Schwabe, 1974), str. 211-215, cit. na str. 212.  Vidi isto.  Hrvatska akolska gramatika;  HYPERLINK "http://gramatika.hr/pravilo/pogodbene-recenice/102/" http://gramatika.hr/pravilo/pogodbene-recenice/102/ (pristupljeno 30.07.2018.).  Npr. Gajo Petrovi, Logika, 18. izd. (Zagreb: `kolska knjiga, 1987),  Drugi dio: Metode spoznaje , str. 133-253.  Maximilian Herberger, Dogmatik: Zur Geschichte von Begriff und Methode in Medizin und Jurisprudenz (Frankfurt a. M.: Klostermann, 1981).  Emilio Betti, Allgemeine Auslegungslehre als Methodik der Geisteswissenschaften (Tuebingen: Mohr <Siebeck>, 1967).  A. Errera,  The Role of Logic in Legal Science of Glossators and Commentators: Distinction, Dialectical Syllogism and Apodictic Syllogism: An Investigation into Epistemological Roots of Legal Science in the Middle Ages , u E. Pattaro i C. Roversi (eds.), A Treatise of Legal Philosophy and General Jurisprudence, vol. 6 (Dordrecht NL: Springer, 2015.), str. 79-156.  Npr. Hans Kelsen,  Law and Logic u Isti., Essays in Legal and Moral Philosophy, tr. (Dordrecht: Reide, 1973), str. 228-253. Utjecaj razloga kao ato su Kelsenovi vidi se u sadr~ajima nekoliko posljednjih svjetskih kongresa Internationale Vereinigung der Rechts- und Sozialphilosophie, u kojima viae nema radionica deonti ke logike, tj. logike primjenjene na opise normi  upravo kao ato je to prije viae od pol stoljea predvidio Chaim Perelman, koji je sam bio obrazovan u logici i u pravu.  Npr.: Chaim Perelman, Logique juridique: Nouvelle rhtorique (Paris: Dalloz, 1976); Marijan Pav nik, Argumentacija v pravu: Od ~ivljenskega primera do pravne odlo itve, 3. izd. (Ljubljana: GV Zalo~ba, 2013).  Padjen, Metodologija (bilj. 18), str. 10-11.  C. G. Hempel,  The Function of General Laws in History , Journal of Philosophy, vol. 39, no. 2 (1942), str. 35-48.  Robert Merton, On Theoretical Sociology (New York: The Free Press, 1967), ch. II.  On Sociological Theories of the Middle Range , str. 39-72.  Max Weber,  'Objektivitaet' sozialwissenschaftlicher und soziopolitischer Erkenntnis , u Isti., Gesammelte Aufsetze zur Wissenschatfslehre, 3. Aufl. (Tuebingen: Mohr, 1968), str. 146-214; prij.  'Objektivnost' spoznaje u druatvenoj znanosti i druatvenoj politici , u Isti, Metodologija druatvenih nauka (Zagreb: Globus), str. 21-84. Vidi raa lambe: Barbara Saegesser, Der Idealtypus Max Webers und der Naturwissenschaftliche Modellbegriff: Einbegriffskritischer Versuch (Basel: Birkhaeuser, 1975); Thomas Burger, Max Weber s Theory of Concept Formation: History, Laws, and Ideal Types (Durham NC: Duke University Press, 1976), nar. na str. 115. i d.  Npr. Petar Novoselec i Igor Bojani, Opi dio kaznenog prava, 4. izd. (Zagreb: Sveu iliate u Zagrebu, Pravni fakultet, 2015), str. 212-222.  Viskovi, Pojam (bilj. 16 ), nar. str. 31-33.  Nar.: R. Dreier,  Zum Selbstverstaendnis der Jurisprudenz als Wissenschaft , u Isti, Recht-Moral-Ideologie: Studien zur Rechtstheorie (Frankfurt a. M.: Suhrkamp, 1981), str. 48-69; Aarnio, Aulis, 1979: Denkweisen der Rechtswissenschaft (Wien: Springer, 1979), na str. 34. i d.  Nar.: Franz Wieacker, Privatrechtsgeschichte der Neuzeit, 2. Aufl. (Gttingen: Vandenhoek & Ruprecht, 1967), na str. 424. i d.; D. Simon,  Rechtsgeschichte , u A. Goerlitz, Handwoerterbuch der Rechtswissenschaft (Reinbek bei Hamburg; Rowohlt, 1974), str. 312-318.  I. Padjen:  Pozitivisti ka i interpretativna sociologija , Dometi, god. 20, br. 10 (1987), str. 719-739;  Sociologija i pravna znanost: trajna va~nost Weberovih i Kelsenovih metodologijskih stajaliata , Naae teme, god. 31, br. 12 (1987), str. 2159-2174;  Normativno (bilj. 19);  Sociologija i moderno pravo , Revija za sociologiju, vol. 18, br. 3-4 (1987), str. 93-110;  Pravne pretpostavke znanosti o modernim druatvima , Naae teme, god. 32, br. 7-8 (1988), str. 1975-1990.  Vidi o Platonovoj teoriji oblika, tj. ideja npr. Frederick Copleston, A History of Philosophy, vol. 1 (New York: Image Books, 1962), str. 188-231.  K. E. Himma,  Konceptualna jurisprudencija: Uvod u konceptualnu analizu i u metodologiju pravne teorije , u B. Spai i D. Banovi (ur.), Savremeni problem pravne i politi ke filozofije (Sarajevo: `ahinpaai. 2016), str. 1-33, nar. na str. 16, gdje autor u  Padjen, Metodologija (bilj. 18), odsjek 2.4  Kraj filozofije i pravo , str. 129-132.  Tako Himma,  Konceptualna (bilj. 43), na str. 16, dokazuje samostalnost i smislenost analiti ke filozofije, koja navodno neovisno o iskustvu istra~uje zna enja izraza kao ato je to  pravo , odgovorom kriti arima, koji osporavaju da postoji razlika izmeu sinteti kih (iskustvenih) i analiti kih (neiskustvenih) sudova, od kojih su po analiti kim filozofima potonji predmet i rezultat analiti ke filozofije, pozivom na iskustveni  dakle: nefilozofijski - nalaz da  64,9% filozofa prihvata analiti ko-sinteti ku distinkciju, dok je samo 27,1% odbacuje .  Padjen, Metodologija (bilj. 18), str.9-10.  Nar. Arnold Zingerle, Max Webers historische Soziologie (Darmstadt: Wissenschaftliche Buchgesellschaft, 1981).  Padjen, Metodologija (bilj. 18), str.9-10.  Isto, odsjek 2.5.3.  Istra~ivanja de lege ferenda: Upotreba Lasswellove i McDougalove pravnopoliti ke analize , str. 129-132. Vidi takoer noviju upotrebu u I. Padjen,  Religious Rights in Croatia: Legal Regulation of Culturalism , u B. Wojcjechowski, T. Bekrycht i K. M. Cern (eds.), The Principle of Equality as a Fundamental Norm in Law and Political Philosophy (Lodz: Wydawnictwo Uniwersytetu Lodzkiego, 2017), str. 119-154     PAGE 1 PAGE 1 Ivan Padjen, Pretpostavke sistematizacije prava 30.07.2018..22.10 (<-30.07.2018..08.15 <-29.07.2018..18.45 <-04.55 <-Vrste pravne odgovornosti <- 28.08.2018..02.42 <-27.07.2018..18.30 <-02.00 <-25.07.2018..18.50 <- 00.28) PAGE 1 . 344>4@4t4v45556&666<7:::iiiM.<hq56B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h9AB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH @hy;hy;0JB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH CjhP0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6hH3OB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hPB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH :::::::::x;;޼ޝ~bFb*6h!B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h]B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH <hq!56B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH <hm]56B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH BhGhG56B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH BhGh;56B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  ;;<L<N<P<R<<<>=@=^=========*>B>~>>ttttXt>>>>>?@?V?????ũũōqP.qCjh0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH @hh0JB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h<B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hVpB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h(FLB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hFB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH <hFhFB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH  :@?FPKXTc l&l|r~rtiZX p#+dh*$gdU-; p#+7dhd*$\$`7gd` p#+dhd*$\$gd` p#+7dhd*$\$`7gd;* p#+7dhd*$\$`7gdR4 p#+7dhd*$\$`7gd/ p#+7dhd*$\$`7gdsQ p#+7dhd*$\$`7gdF ???@AAAvAAAAAAAABNChF*6hn7B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh+j0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH Cjhj0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH Cjh0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h<B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hsQB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH NCbCpCrC~CCCCCCLD`DDDEEEE*FDFFFbFdF|FFFFFF H HDHȬȬtXtXtt6hB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hCB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hWKzB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h}lB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hFB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h<B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH DHFHHH IFIJITIVIZIbIjIlIrIvIIIIIIIIIIJJJJȬȐȐȐȐȐȐȐnȐȐRȐ6hMpB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hCB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hJB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH JJJNKPKzKKLLLLhF*6hJB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH CjhJ0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH @hJhJ0JB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hWKzB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h/B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH CjhC0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH  LLLM@MfMMMMOmQ0Q@h h 0JB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h]B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hMpB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h4nB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hJB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hWKzB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh 0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH  O&Q4Q:R`SSSTjTUUFUUUUU VVVBXX䬐䬐oS76hFB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hwB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH @hUhU0JB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hiB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hR4B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h}lB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH XXXXDZlZnZZ[r\\\\"]0]d]]߽iMMMM1i6hUB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h^vB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hI3B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hR4B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hFB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Cjh 0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH @h h 0JB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ]^H^l^^___*`,`D`````aRc䬐tX<6h-B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hrvB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h4#B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h}lB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hI3B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hCoEB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hvTB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH RcTchcdd2d>dDdVdehiTihijiiiiȬȬtXhc5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ?h[>hU-;5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h;*B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH CjhU-;0JB*OJPJQJU\^JaJmHnH phsHtH 6h4B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hU-;B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH Povoooppp.qZqqqdrxrzr|r~rrtȬpP@5h\ZhvXOJQJ jh\ZhvX0JOJQJ?hO@h`5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h]B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH ?hS6\hS6\6B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hrvB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6h`B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH 6hS6\B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH tttduuvvxvzv|vv w\wwwwwxxxxy yyHyLznzxzz{{{"|$|&|*|0|4|>|Z|h|n|p|r|2}4}ֲ֦֦֦֦֦֦֦֞֞֞֞yqhwtOJQJhhvX6OJQJh6OJQJh\ZhvX6OJQJmHsHhvXOJQJh\ZhvX6OJQJh]hvXOJQJ!jh\ZhvX0JOJQJUhOJQJh\ZhvXOJQJ jh\ZhvX0JOJQJh\ZhvXOJQJmHsH,txv$|p|}ʁf l̍$R^ndfgdwgd1gdWMgdB}gdO@4}:}X}}}}}}}}}}X~~d܀:ʁ́pڄ zpr0>dfhJڤڔڔڔn"h\ZhvX6OJQJ\mH sH hIlhIl6OJQJhIlOJQJh\ZhvX6OJQJmHsHhvXOJQJmHsHhwtOJQJmHsHhvX6OJQJmHsH!jh\ZhvX0JOJQJUh\ZhvXOJQJmHsHh\ZhvX6OJQJh\ZhvXOJQJ+JdƋԋ(*@BDftxҌ  6Dlnٸ٭萄yjٸٸh#XhvXOJQJmHsHh#Xh#XOJQJh#Xh#X6OJQJh#XOJQJh.,dhvX6OJQJhvX6OJQJh)hvXmHsHh\ZhvX6OJQJmHsH!jh\ZhvX0JOJQJUh\ZhvXOJQJmHsHh\ZhvXOJQJh\ZhvX6OJQJ%ʍ̍΍Ѝҍ؍"$&(*04RTVxҎ˺殥暺殥˺}˺fNf/h\ZhvX6@OJPJQJmH nH sH tH ,h\ZhvX@OJPJQJmH nH sH tH hvX6OJQJmHsHh\ZhvX6OJQJmHsHhhvXmHsHhvX6OJQJh\ZhvX6OJQJ!jh\ZhvX0JOJQJUh\ZhvXOJQJmHsHh#XhvX6OJQJh\ZhvXOJQJhmhvXOJQJmHsH\^`xzVƐVƑȑʑJ  bԓƵtdƛXMXXXh"6ehvXmHsHh\ZhvX6OJQJhvXOJQJ^J_HN'mHsH'h\ZhvX6OJQJ^J_HN'mHsH$h\ZhvXOJQJ^J_HN'mHsHhmhvXOJQJmHsHh\ZhvXOJQJ!jh\ZhvX0JOJQJUh\ZhvXOJQJmHsH,h\ZhvX@OJPJQJmH nH sH tH &hX@OJPJQJmH nH sH tH \lnpr\,&Ͼym`P@h[>hvX6OJQJmHsHh.,dhvX6OJQJmHsHhvX6OJQJmHsHhXOJQJmHsHhJhvXOJQJmHsHh/hvX6OJQJmHsHhvXOJQJmHsHh#oghvXOJQJmHsHh#oghvXOJQJ!jh[>hvX0JOJQJUh[>hvXOJQJmHsH,h[>hvX@OJPJQJmH nH sH tH h[>hvXOJQJ@RbƙʙڙޙԹtcXPDP;0;Xhi^hi^OJQJhi^6OJQJh[hi^6OJQJhi^OJQJh[>hvXOJQJ!jh[>hvX0JOJQJUh|k|hi^OJQJmHsH/hi^@B*OJPJQJmHnH phsHtH ;h[>hi^6@B*OJPJQJ]mHnH phsHtH 5h[>hi^@B*OJPJQJmHnH phsHtH hhi^OJQJmHsHh|k|hi^OJQJ!jh|k|hi^0JOJQJU  <@zšΛ*շ|oaoTJo6'h[>hvX6@CJOJQJmHsHhJCJOJQJhJhvXCJOJQJh[>hvX6CJOJQJh[>hvXCJOJQJhwhvXOJQJ!jhwhvX0JOJQJUhB}hvXmHsHhvXOJQJh hvX6OJQJh hvXOJQJhJOJQJhJhvXOJQJh[>hvXOJQJ!jh[>hvX0JOJQJUh[>hvXOJQJmHsH~*,dfhǶxmb[RGhMhvXmHsHhm6OJQJ hhvXhhOJQJhhvXOJQJh+hvXmHsHh[>hvX6OJQJ6hvXB*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH h[>hvXOJQJ!jh[>hvX0JOJQJUhwhvXOJQJmHsH-jh[>hvX@CJOJQJUmHsH$h[>hvX@CJOJQJmHsH ҦRҳN|NPz 7$8$H$gd+j$a$gd+j*$5$7$8$9DH$gdjgdgdP8$9Dgd"}gde3gdtk8$9Dgd,ugd,uޟfhΠР  6B  Ͷग़pcR?$h[>hvX@CJOJQJmHsH h[>hvXCJOJQJmHsHh[>hvXCJOJQJ%jh[>hvX0JCJOJQJUh[>hvX6OJQJhJhvXOJQJh[>hvXOJQJ!jh[>hvX0JOJQJU,h[>hvX0J>*B*OJQJmHphsH%jh[>hvXOJQJUmHsHh[>hvXOJQJmHsHh[>hvX6OJQJmHsH 24 $ dЦҦԦ֦Ƕr^rK>h[>hvXCJOJQJ%jh[>hvX0JCJOJQJU'h[>hvX6OJQJ^J_HN'mHsH$h[>hvXOJQJ^J_HN'mHsHh*ahvXOJQJh[>hvXOJQJmHsHh[>hvX6OJQJh[>hvXOJQJ!jh[>hvX0JOJQJU h[>hvXCJOJQJmHsH$h[>hvX@CJOJQJmHsH'h[>hvX6@CJOJQJmHsH֦ަ,^`tΧު˶ˢˢ˒vcUG5#h,uhvX6CJOJQJmHsHhvXCJOJQJmHsHhvOCJOJQJmHsH$h,uhvX@OJQJaJmHsH!jh[>hvX0JOJQJUh>GhvXmHsHh+@CJOJQJmH sH 'h[>hvX6@CJOJQJmH sH (h[>hvXCJOJQJ^J_HN'mHsH$h[>hvX@CJOJQJmH sH h[>hvXCJOJQJmHsH hJhvXCJOJQJmHsH*|PRTf~&Pͼͼ͕͂ubH3h[>hvX6@B*CJOJQJ]mHphsH$h[>hvX@CJOJQJmHsHh[>hvXCJOJQJ%jh[>hvX0JCJOJQJUh[>hvX6OJQJmHsHh[>hvX6OJQJh[>hvXOJQJ!jh[>hvX0JOJQJUh[>hvXOJQJmHsH h[>hvXCJOJQJmHsH#h[>hvX6CJOJQJmHsHƮԮ֮fh~ү4@Dʰ̰԰XŸo\\L8\'h"}hvX6@CJOJQJmH sH hvX@CJOJQJmH sH $h"}hvX@CJOJQJmH sH $h[>hvX@CJOJQJmH sH 'h[>hvX6@CJOJQJmHsHh"}hvXOJQJmHsH$h[>hvX@CJOJQJmHsHh[>hvXCJOJQJ%jh[>hvX0JCJOJQJUh[>hvXOJQJmHsH0h[>hvX@B*CJOJQJ]mHphsHXZ`bxjNгҳԳֳ޳ NǷxmbZNZ?5jh0JUh\ZhPOJQJmHsHhy;hP6OJQJhPOJQJhJhPOJQJh\ZhPOJQJ!jh\ZhP0JOJQJUhe3hvXmHsH#h[>hvX6CJOJQJmHsH h[>hvXCJOJQJmHsHhvX@CJOJQJmH sH $h"}hvX@CJOJQJmH sH $hxhx@CJOJQJmH sH $hxhvX@CJOJQJmH sH $,LNPRZ\dtv\Ƴ|mZm|F|'h[>h6@CJOJQJmHsH$hh@CJOJQJmHsHhhOJQJmHsH$h[>h@CJOJQJmHsHh~CJOJQJh]hCJOJQJh[>hCJOJQJ%jh[>h0JCJOJQJUhhmHsHhOJQJmHsHhUh6OJQJmHsHhUhOJQJmHsHh(z|~*ԺԫvdvUF7h[>hjOJQJmHsHh+jh+jOJQJmHsHh+jhjOJQJmHsH#h[>hj6@OJQJmHsH h[>hj@OJQJmHsHh~OJQJh[>hjOJQJ!jh[>hj0JOJQJUh[>hOJQJmHsH3h[>h6@CJOJPJQJmHnH sHtH 0h[>h@CJOJPJQJmHnH sHtH #h[>h5CJOJQJmH sH  fh*@»Ļ³“³“yjMy0Mj9hp6@B*CJOJPJQJ]mHnH phsHtH 9h[>hp@B*CJOJPJQJmHnH phsHtH hhpOJQJmHsH3hp@B*CJOJPJQJmHnH phsHtH ?h[>h+j6@B*CJOJPJQJ]mHnH phsHtH hh+jOJQJmHsH9h[>h+j@B*CJOJPJQJmHnH phsHtH h[>h+jCJOJQJ%jh[>h+j0JCJOJQJUĻ.z|JNPRTV\x▋zodYoNoCNo7oh[>hvX6OJQJhJhjOJQJh[>hjOJQJh^vh^vOJQJh^vhvXOJQJh[>hvXOJQJ!jh[>hvX0JOJQJUh+jh+jmHsH9h[>h+j@B*CJOJPJQJmHnH phsHtH hhpOJQJmHsH?h[>hp6@B*CJOJPJQJ]mHnH phsHtH 9h[>hp@B*CJOJPJQJmHnH phsHtH xz|~:~,.οٴ٨ٴ}rfVGVf<hx5hJmHsHhUhJOJQJmHsHhUhJ6OJQJmHsHhJOJQJmHsHh hJOJQJ!jh hJ0JOJQJUh[>hvXOJQJmHsHh[>h~qOJQJh[>hvX6OJQJh[>hUOJQJhhjOJQJmHsHh[>hjOJQJh[>hvXOJQJ!jh[>hvX0JOJQJUhhvXmHsH.xz~  9r '] 9r 'h]hgdw`h]h&`#$gdcgd gdJ.02<jzbǷ߬{paQaQahUh 6OJQJmHsHhUh OJQJmHsHhUh OJQJ!jhUh 0JOJQJUh OJQJh\OJQJhF!OJQJhJOJQJh h OJQJhJhJ6OJQJmHsHhJOJQJmHsHh\OJQJmHsHh[>h OJQJmHsH!jh[>h 0JOJQJUR (Hd·}}l`}QhCoEhU-;OJQJmHsHh[>hU-;6OJQJ!jh[>hU-;0JOJQJUh[>hU-;6OJQJmHsHh[>hU-;OJQJmHsHh[>h4OJQJmHsHh[>h`6OJQJh[>h`OJQJh[>hU-;OJQJh]h`OJQJh]hU-;OJQJh[>h4OJQJ!jh[>h40JOJQJU$&6TXZpr02Z^hvxz|÷q`q`qNq`qJBJBJBJjh Uh #h[>hU-;6OJQJ^JmH sH  h[>h9OJQJ^JmH sH  h[>hU-;OJQJ^JmH sH hU-;hU-;OJQJmHsH$h[>h9@OJQJ^JmHsH$h[>hU-;@OJQJ^JmHsHhCoEOJQJmHsHh[>hU-;OJQJmHsHh[>h9OJQJmHsHh]hU-;6OJQJmHsHhCoEhCoEOJQJmHsH&>BDFPx㺮~qkgcgch:,7hRBZ hvXCJh!)hvXCJOJQJh9CJOJQJaJhRBZCJOJQJaJh!CJOJQJaJh}CJOJQJaJhvXCJOJQJaJhZhvXCJOJQJaJhR0JmHnHuhvXhvX0JmHnHu hvX0JjhvX0JUh jh U& p#+dh*$gdU-;&`#$ ׷?hO@h`5B*OJPJQJ\^JaJmHnH phsHtH h h:,7hRBZhvXh9hvXmHsHhvXCJOJQJmHsH501h:p&. A!"#p$/ % j 666666666vvvvvvvvv66666>666666666666666666666666666666666666666666666666hH6666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666666662 0@P`p2( 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p 0@P`p8XV~ OJPJQJ_HmHnHsHtHL`L cNormal$@CJOJPJQJ_HmH sH tHDA D Default Paragraph FontRiR 0 Table Normal4 l4a (k ( 0No List 4@4 cHeader  9r VoV c Header Char(@CJOJPJQJ^JaJmH sH tH.)`. c Page NumberRO"R c Heading 51@&6@OJQJ]aJmHsH:@2: c0 Footnote TextCJdoAd c0Footnote Text Char(@CJOJPJQJ^JaJmH sH tH@&`Q@ c0Footnote ReferenceH*4 @b4 i,0Footer  p#JoqJ i,0 Footer Char@CJOJPJQJmH sH V+@V s0 Endnote Text d@CJOJPJQJtH FoF s0Endnote Text Char mH sH tH >*`> s0Endnote ReferenceH*6U`6 !o0 Hyperlink >*B*phPK![Content_Types].xmlN0EH-J@%ǎǢ|ș$زULTB l,3;rØJB+$G]7O٭V$ !)O^rC$y@/yH*񄴽)޵߻UDb`}"qۋJחX^)I`nEp)liV[]1M<OP6r=zgbIguSebORD۫qu gZo~ٺlAplxpT0+[}`jzAV2Fi@qv֬5\|ʜ̭NleXdsjcs7f W+Ն7`g ȘJj|h(KD- dXiJ؇(x$( :;˹! I_TS 1?E??ZBΪmU/?~xY'y5g&΋/ɋ>GMGeD3Vq%'#q$8K)fw9:ĵ x}rxwr:\TZaG*y8IjbRc|XŻǿI u3KGnD1NIBs RuK>V.EL+M2#'fi ~V vl{u8zH *:(W☕ ~JTe\O*tHGHY}KNP*ݾ˦TѼ9/#A7qZ$*c?qUnwN%Oi4 =3N)cbJ uV4(Tn 7_?m-ٛ{UBwznʜ"Z xJZp; {/<P;,)''KQk5qpN8KGbe Sd̛\17 pa>SR! 3K4'+rzQ TTIIvt]Kc⫲K#v5+|D~O@%\w_nN[L9KqgVhn R!y+Un;*&/HrT >>\ t=.Tġ S; Z~!P9giCڧ!# B,;X=ۻ,I2UWV9$lk=Aj;{AP79|s*Y;̠[MCۿhf]o{oY=1kyVV5E8Vk+֜\80X4D)!!?*|fv u"xA@T_q64)kڬuV7 t '%;i9s9x,ڎ-45xd8?ǘd/Y|t &LILJ`& -Gt/PK! ѐ'theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsM 0wooӺ&݈Э5 6?$Q ,.aic21h:qm@RN;d`o7gK(M&$R(.1r'JЊT8V"AȻHu}|$b{P8g/]QAsم(#L[PK-![Content_Types].xmlPK-!֧6 0_rels/.relsPK-!kytheme/theme/themeManager.xmlPK-!0C)theme/theme/theme1.xmlPK-! ѐ' theme/theme/_rels/themeManager.xml.relsPK] NnJ F=|tA 8q D$%^&&'p1388AcBBCDDmE'HHKRX#YZYpYf]]^^dbm:nn  !"#$%&'()*+,-./01  F w p6CFE* 8!h!"#i%%'X'))"*O*+,*   L 8 J  $,') /0447<=BZDEtHZI|JJ$LOTV\[^ahPikRpRqru4wwz{>}X D2 NRbn3:;>?NCDHJLOX]RcikPot4}J ֦XĻx.TVWXYZ[\]^_`abdefghijklmnpqrstuvwxyz{|}~     v'B:tUco  " !!!(,XX@ @H 0(  0(  B S  ?-:# n{   " 7 A R e m dt=I-: ##%%,,,-0--.*.@.J.]...//D0L0r0|000>5D5HEUEGGJJKKLLOOPPRR8TGTUUP[^[y[[*]5]__ccjjn,nnnoopp$q0qqqqqqqqqqqqrrrrrr%r&r.r0r;rWrbrerlrwrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrrss&s's/s0s5s6s8s9s?s@sDsEsLsPsYsZs]s^sesisospswsys{s}sssssssssssssssssssssssst t tttt't-tBtHthtltntstvt~tttttttttttttttttttttttu u uuu u"u+u,u1u3u9u:u>uWuZuduoupuzu{uuuuuuuuuuuuuuvv v%v'v+v.v7v8v=v@vEvFvIvJvTvUvZv_vbv~vvvvvvvvvvvvvvvvvvvwwwwwwww"w$w+w,w4w7w@wAwFwrwtwxxx!x"x$x%x+x0x2xBxIxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxxyyyyy#y%y-y1y7y9yByCyGyHyLyNyWyXy`ybydyeyjyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyyzzzz z!z(z)z0z1z7z:zAzBzDzEzJzKzNzOzSzTzZz[zazbzgzhzozvzzz{zzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzzz{ { {{{{{{!{"{&{'{-{.{7{;{B{D{I{K{V{W{`{b{f{j{q{~{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{{| | ||||||!|%|)|1|2|5|6|?|@|H|I|M|Q|W|Y|^|`|i|l|y|z|||||||||||||||||||||||||||||||||||||} }}} }!}'}(}-}.}1}2}6}7}=}>}E}F}H}I}N}O}S}T}X}Y}a}b}g}h}p}u}z}{}}}}}}}}}}}}}}}}~~~~~%~4~=~?~F~G~L~~~~~~~~~~~~~~~~~ *-.2?Bimsu,7:@]ghktǀπЀҀـ$ "&-0KWX^_ginqy!$9@kstwx„ĄȄʄфnuw}ȅɅׅ$%*+79<BHITgnpwx~܆҇؇ۇ /6RTbfgk!$&*5;ADOVW]glmprxy‰ÉƉljΉω҉Ӊډۉ݉މ ',.89HILMUZoqzÊĊƊNJъҊՊ֊  "#0156EFKLNU\]_`cdjkow~̋֋ߋ )-fkČŌЌьڌی  $*+/045>?HIOQSU[\ghjkpqvyÍǍˍ΍Ӎ܍ߍ $%/168>r~َ͎ێߎ "#*-4578Bpv{ˏ̏ԏՏ׏؏ۏ܏-.12BCMYcdlmpqɐːӐ֐ !"'FJKT^gilmwx{|ƑǑΑБՑב !#*,025<ACIS]^cƒɒԒߒLRUXYkp|ȓۓ .046>`efnp-/67:DKDHKUV]^dfhjopsߗ  %1289@HM\^bktz}˜̘Иј֘8= #$+,23>@KOZ\ikqv{|~ɚ˚ҚӚ՚֚ 23>@CGKRZÛЛ*.06OST[fqt$:>֝םٝڝܝݝߝ &',->rwx~qם=c`ceee!fffffffgghhRnVn}nnwqqqq֝םٝڝܝݝߝ۞ޞ,!ڸv^`o(. ^`hH. pL^p`LhH. @ ^@ `hH. ^`hH. L^`LhH. ^`hH. ^`hH. PL^P`LhH.,!a] O{Pgr~Jjf {R/3sUm0 b y* Y Vp/UXUz1nFMp5;\NFN.%+Hx :|H('qA!F!4#h3#G]krvKoBf[>E/#vxBqq@h cccccccccc c!c"c$c%c*c+c,c0c2c3c4c5c7c8c:c;c<c?c@cAcBcCcDcEFGHIJKMNOP *.`@248:<>BDFHJLPR\^`hlnprvx|~$@H@0UnknownG*Ax Times New Roman5Symbol3. *Cx Arial7.@Calibri_TimesNewRomanPSMTMS Mincho?= *Cx Courier NewA$BCambria Math"1g'g'`:HPQpn0qKQKX  $Pc2!xx PaenPaen Oh+'0 px  PaenNormalPaen2Microsoft Office Word@F#@l~D(@l~D(`՜.+,D՜.+,, hp|  :q  Titled 8@ _PID_HLINKSA 2j4http://gramatika.hr/pravilo/pogodbene-recenice/102/f>$http://www.zeno.org/nid/20009162372  !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?@ABCDEFGHIJKLMNOPQRSTUVWXYZ[\]^_`abcdefghijklmnopqrstuvwxyz{|}~      !"#$%&'()*+,-./0123456789:;<=>?ABCDEFGIJKLMNOTUXRoot Entry FpnD(W1TableSWordDocument 7*SummaryInformation(@DocumentSummaryInformation8HMsoDataStoreD(P D(YGTRDUKH1SIYA==2D(P D(Item PropertiesUCompObj r   F Microsoft Word 97-2003 Document MSWordDocWord.Document.89q