Pregled bibliografske jedinice broj: 1090873
Egzistencijalnost slobode kod Jaspersa
Egzistencijalnost slobode kod Jaspersa // 3. znanstveno-stručni skup »Filozofija između znanosti i religije« / Pešić, Boško ; Sekulić, Damir (ur.).
Jankovac, Hrvatska: Hrvatsko društvo Karl Jaspers, 2019. str. 41-42 (predavanje, podatak o recenziji nije dostupan, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1090873 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Egzistencijalnost slobode kod Jaspersa
(Existentiality of Freedom in Jaspers)
Autori
Sekulić, Damir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Izvornik
3. znanstveno-stručni skup »Filozofija između znanosti i religije«
/ Pešić, Boško ; Sekulić, Damir - : Hrvatsko društvo Karl Jaspers, 2019, 41-42
ISBN
978-953-57781-1-0
Skup
3. znanstveno-stručni skup Filozofija između znanosti i religije
Mjesto i datum
Jankovac, Hrvatska, 31.05.2019. - 02.06.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Podatak o recenziji nije dostupan
Ključne riječi
Karl Jaspers ; čovjek ; sloboda ; slobodovanje ; egzistencija ; transcendencija
(Karl Jaspers ; man ; freedom ; living-freedom ; Existenz ; transcendence)
Sažetak
Izlaganje polazi od Jaspersova obuhvatnog načela vjere da je čovjek konačan i nedovršiv. Dok s jedne strane čovjek svoju konačnost dijeli s cjelinom živoga svijeta, s druge strane ona je posve osobita jer ju u bitnom označava nezatvorenost, dakle otvorenost. Naime, jedino je čovjek u živome svijetu svjestan svoje konačnosti, koja je otvorena, nedovršiva, pojedinačna konačnost, pa je Jaspersov zaključak da je upravo nezaključenost »signum« čovjekove slobode. U tom je smislu izlaganje posvećeno čovjeku kao bitno određenom slobodom, odnosno čovjeku kao egzistenciji koja je u svojoj egzistencijalnosti određena slobodom, koja izmiče svakom (predmetnom) istraživanju. Pritom je kod Jaspersa riječ o (nepredmetnoj) slobodi ujedno riječ o odnosu (nepredmetne) egzistencije i transcendencije: konačnost kao egzistencija za njega znači da je čovjek (uvijek iznova) darovan sebi zahvaljujući transcendenciji, a svjestan transcendencije postaje samo zahvaljujući slobodi. Sloboda je egzistencije, dakle, u stalnoj svojevrsnoj dijalektici neovisnosti (o nuždama svijeta) i ovisnosti (o vezanosti za transcendenciju). Čovjeka kao egzistenciju predmetno nespoznatljiva sloboda vodi preko svijeta prema transcendenciji. Jaspers, naime, smatra da sloboda otvara čovjeka za transcendenciju, za božanstvo, za Boga, pa se tako sloboda i Bog ispostavljaju nerazdvojnima. Pitanje o čovječnosti čovjeka za njega je stvar slobode, u kojoj leži izvor čovjekovog djelovanja i samosvijesti. Ono što Jaspers naziva filozofijskom vjerom vjera je čovjeka u njegovu otvorenost mogućnosti putem filozofije – »U njima diše njegova sloboda.«
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija
