Pregled bibliografske jedinice broj: 1090366
Epidemiološko istraživanje značajnih zoonoza u pasa i procjena rizika za zdravlje ljudi
Epidemiološko istraživanje značajnih zoonoza u pasa i procjena rizika za zdravlje ljudi, 2016., diplomski rad, diplomski, Veterinarski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1090366 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Epidemiološko istraživanje značajnih zoonoza u pasa i procjena rizika za zdravlje ljudi
(Epidemiological study of important zoonoses in dogs and risk assessment for public health)
Autori
Mraović, Jelena
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski
Fakultet
Veterinarski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
20.12
Godina
2016
Stranica
30
Mentor
Pavlak, Marina
Ključne riječi
epidemiološko istraživanje ; zoonoze ; dirofilarioza ; prevalencija ; rizični čimbenici ; javno zdravstvo
(epidemiological study ; zoonoses ; prevalence ; risk factors ; public health)
Sažetak
Korištenje epidemioloških postupaka za otkrivanje i kontrolu zoonoza važan je čimbenik u području javnog zdravstva. Postoje zoonoze koje se sustavno ne kontroliraju i o kojima nema točnih podataka o rasprostranjenosti, a predstavljaju opasnost po ljudsko zdravlje. Takve zoonoze su:granulocitna analplazmoza, bore1ioza, erlihioza i srčana dirofilarioza. Uzorci krvi skupljeni su od 29 asimptomatskih pasa tijekom 2015 godine na području Istre te su testirani SNAp® 4Dx® Plus skrining testom i modificiranim Knottovim testom. Od 29 pregledanih pasa modificiranim Knottovim testom dirofira1ijaje nađena kod 15 (52%) pasa, a SNAp® 4Dx® Plus skrining testom Dirofilaria immitis ustanovljena je u 6 (21%) pasa. D. immitis je zastupljena u 40% od ukupno pozitivnih pasa.Analiza rizičnih čimbenika kao što su pasmina, spol, dob, način držanja pasa, njihova namjena i kontakt pasa s okolišem ukazuje da ne postoji značajna razlika u pojavi dirofilarije između pasmina, spola i dobia1i je statistički značajna razlika nađena s obzirom na držanje pasa i njegovu namjenu. Statistički značajna razlika ustanovljena je između pasa koji se koriste kao psi tartufari i kao lovački psi. Prevalencija u pasa tartufara 2, 75 (Cl 95% od 1, 78 % do 6, 41 %) puta je veća nego prevalencija u lovačkih pasa. Također, izloženost dirofilariozi kod pasa tartufara je 12, 7 (Cl 95% od 1, 8 do 83, 77) puta veća nego kod lovačkih pasa (P<0, 05). Pokazalo se da bez obzira na namjenu pasa, izloženost pasa prema dirofi1ariozi u zapadnoj Istri veća je ukoliko psi borave na otvorenom prostoru kroz duže vrijeme. Uspoređujući skupine pasa ustanovljeno je da je prevalencija D. immitis u pasa koji borave 24 sata na otvorenom prostoru 4, 17 (Cl 95 % od 1, 02 do 17, 08) puta veća u odnosu na pse koje borave na otvorenom isključivo danju (P < 0, 05), a mogućnost invazije takvih pasa s D. immitis je čak 10, 05 (Cl 95% od 1, 03 do 107, 08) puta veća. Poznavanje prevalencije, prepoznavanje i definiranje rizičnih čimbenika te kvantificiranje rizika preduvjeti su za definiranje i implementaciju strategija zdravstvene zaštite i provođenje preventivnih i kontrolnih mjera u cilju zaštite zdravlja kako pasa tako i ljudi. Ključne riječi: epidemiološko istraživanje, zoonoze, dirofilarioza, prevalencija, rizični čimbenici, javno zdrastvo
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Veterinarska medicina