Pregled bibliografske jedinice broj: 1089661
Kako osmisliti kvalitetnu lozinku i očuvati njenu tajnost
Kako osmisliti kvalitetnu lozinku i očuvati njenu tajnost // Knjiga sažetaka: Digitalna sigurnost i privatnost / Romstein, Ksenija (ur.).
Osijek: Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018. str. 8-8 (plenarno, domaća recenzija, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1089661 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kako osmisliti kvalitetnu lozinku i očuvati njenu
tajnost
(How to create a strong password and keep its
secrecy)
Autori
Šolić, Krešimir
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
Knjiga sažetaka: Digitalna sigurnost i privatnost
/ Romstein, Ksenija - Osijek : Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2018, 8-8
Skup
Znanstveno stručna konferencija: Digitalna sigurnost i privatnost
Mjesto i datum
Osijek, Hrvatska, 19.12.2018
Vrsta sudjelovanja
Plenarno
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
lozinka, kvaliteta lozinke, tajnost lozinke
(password, password quality, password secrecy)
Sažetak
Lozinka se, najčešće uz korisničko ime, koristi radi prijave odnosno autentikacije na neki informacijsko komunikacijski, odnosno digitalni sustav. Lozinkom se korisnik identificira prema nekom sustavu, a sustav nakon prepoznavanja korisnika, dozvoljava pristup te korisniku pruža unaprijed definiranu razinu neke usluge. U mnogim sustavima pojedini korisnici imaju različite razine pristupa ovisno o njihovoj ulozi u konkretnome sustavu. Korištenje tuđe lozinke, i tuđih pristupnih podataka smatra se lažnim predstavljanjem, pa čak i uz prvotnu prvolu vlasnika lozinke. Uobičajeni primjer je kolega s posla koji je trenutno na bolovanju. Stoga je izrazito važno za svakog korisnika informacijsko komunikacijskih sustava čuvati tajnost vlastite lozinke. Kvalitetu lozinke definira nekolko pravila. Lozinka ne smije biti gramatička riječ, niz brojeva ili neki drugi jednostavan i smisleni pojam koji bi se mogao lako povezati uz osobu, vlasnika dotične lozinke. Stoga je preporuka koristiti što duži niz velikih i malih slova, brojeva i specijalnih znakova. Postoje neka predviđanja kako će lozinka „uskoro“ postati prošlost, međutim ovo predviđanje je staro nekih desetak i više godina - lozinka se, uz PIN, i danas koristi kao najčešći oblik autentikacije. Danas se lozinka često koristi u kombinaciji sa tokenima, pametnim karticama, dodatnim kodovima, otiscima prstiju ili skeniranjem mrežnice. Najsigurniji oblik autentikacije se smatra kombinacija nečega što korisnik jeste (npr. otisak prsta), što posjeduje (npr. token) te nešto što samo on zna (upravo lozinka). Svi ozbiljniji informacijsko komunikacijski računalni sustavi imaju neki oblik zaštite te će prepoznati i blokirati zlonamjernika u pokušaju pogađanja lozinke. Poznati primjer su predefinirana tri pokušaja ukucavanja PIN a bankovne kartice, gdje sustav nakon tri loša pokušaja pogađanja blokira pristup sustavu, odnosno u ovome slučaju blokira samu karticu. Mnoga znanstvena istraživanja su pokazala da su većinu otkrivenih lozinki otkrili upravo sami vlasnici tih lozinki odnosno korisnici digitalnih sustava.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Informacijske i komunikacijske znanosti
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija Osijek,
Medicinski fakultet, Osijek
Profili:
Krešimir Šolić
(autor)