Naslov
Plamenjača krastavaca (Pseudoperonospora cubensis BERK.ET.CURT.) ROST. sve veći problem
(Cucumber downy mildew (Pseudoperonospora cubensis BERK.ET.CURT.) ROST-a growing problem)

Autori
Cvjetković, Bogdan

Izvornik
Bilten Poljodobra (0353-1414) 38 (1990), 5-6; 51-53

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
krastavac, plamenjača (Pseudoperonospora cubensis Berk.et.Curt.) Rost.
(cucumber, downy mildew (Pseudoperonospora cubensis Berk.et.Curt.) Rost. SAŽETAK)

Sažetak
PLAMENJAČA KRASTAVACA (Pseudoperonospora cubensis) SVE VEĆI PROBLEM Ta je bolest poznata u našoj zemlji od 1952. godine (Arsić i Džodić, 1952). U Hrvatskoj registrirali smo je 1982. godine (Cvjetković, Kišpatić, 1984) na krastavcima. Od tada u mnogim krajevima redale su se više ili manje epifitotične godine. P cubensis uzrokuje najveće štete na kornišonima, salatnim krastavcima. Osim spomenutih parazitira na vrstama iz roda: Cucurbita, Citrulus, Luffa, Momordica, Lagenaria, Benincosa i drugima što sveukupno iznosi oko 40 divljih ili kultiviranih speciesa iz 18 porodica. Sve ove vrste mogu biti prelazni domaćini (Palti i Cohen, 1980). U početku pojave ove bolesti u praksi je postojala dilema da li se radi o plamenjači ili bakteriozi koju uzrokuje Pseudomonas syringae pv. lachrymans, jer su simptomi u određenim fazama bolesti slični. Kod provođenja zaštite na prvo mjesto dolazi stručno prepoznavanje bolesti i postavljanje točne dijagnoze, a što često zahtijeva bogato iskustvo stručnjaka ili specijaliste. Radi lakšeg postavljanja dijagnoze dat ćemo opis bolesti i komparirati je sa simptomima koje uzrokuje bakterija (P. syringae pv. lachrymans). Plamenjača krastavaca najčešće napada list, a rjeđe kotiledone. Prvi pravi list je rijetko napadnut. U literaturi je zabilježen i napad ploda (Matta i sur. 1969), ali to je izuzetno rijetka pojava. Deformacije ploda mogu biti posljedica smanjene asimilacijske površine zbog napada patogena na listove. Kod sjetve u prvom roku bolest se na kornišonima javlja pred formiranje prvih plodova. Međutim, kod kasnije sjetve zaraza može nastupiti čim se pojave prvi pravi listovi. U pravilu simptomi se najprije manifestiraju na listovima koji su stari 5-15 dana, jer su oni u toj dobi najosjetljiviji. Prvi se simptomi manifestiraju u vidu slabo izraženog mozaika. Svijetlo zelena ovalna polja okružuju tamnije zelene površine lista. Uskoro svijetlo zelena polja postaju žuta i oivičena nervaturom, pa zbog toga imaju uglat izgled. Osušene zone naročito pri rubu listova lako se lome. Za vlažna vremena s donje strane uglatih pjega nastaju sivo do tamno ljubičaste nakupine sporonosnih organa gljive. Ako je zahvaćen veći dio lista, on odumire. Kod jakih napada pri kojima biljka izgubi mnogo listova dolazi do propadanja čitave biljke. Za razliku od vrste Pseudoperonospora cubensis koja napada list, bakterija Pseudomonas syringae pv. lachrymans napada i druge dijelove biljke. P. s. pv. lachrymans uzrokuje poligonalne pjege ograničene žilama. Pjege su u početku razvoja prozračne i uljane, a kasnije se suše i postaju tamne. Izumrlo tkivo u pjegama lomi se i ispada tako da u pravilu nastaju otvori na listu. Prisustvo brojnih otvora na listu podsjeća na štete od tuče. U periodu vlažna vremena s naličja lista može se uočiti i bakterijski eksudat koji se ubrzo sasušuje i vidi se u formi žućkaste prevlake. Osim na listu svijetlosmeđe pjege nastaju i na peteljci. Do sličnih promjena dolazi i na vriježi. Oboljeli mladi plodovi dobivaju žućkastu boju a potom tamniju, deformiraju se, smežuraju i zatim odvoje od peteljke i otpadaju. Na starijim plodovima nastaju sitne uljane pjege više ili manje kružnog oblika. U okviru tih pjega tkivo razmekša i puca. Karakteristično je za ovu bolest prisustvo bakterijskog eksudata, koji nastaje na svim napadnutim dijelovima biljke. Eksudat je u početku svijetlo žut, a kasnije postaje jantarne boje.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA