Naslov
Utjecaj hormona na emocije i raspoloženja
(Influence of hormones on emotions and moods)

Autori
Altabas, Velimir ; Marinković-Radošević, Jelena ; Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja

Urednik/ci
Šimić, Goran

Izdavač
Naklada Ljevak

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
299-331

ISBN
978-953-355-445-7

Ključne riječi
acetilkolin ; adrenalin ; crijevno-mozgovni peptidi ; dopamin ; estrogeni ; hipotalamički hormoni ; hormon rasta ; kortizol ; neurotransmiteri ; noradrenalin ; oksitocin ; prodinorfin ; proenkefalin ; progesteron ; prolaktin ; proopiomelanokortin ; serotonin ; testosteron ; tiroksin ; trijodtironin ;
(acetylcholine ; brain-gut peptides ; cortisol ; dopamine ; epinephrine ; estrogens ; growth hormone ; hypothalamic hormones ; neurotransmitters ; norepinephrine ; oxytocin ; prodynorphin ; progesterone ; proenkephalin ; prolactin ; proopiomelanocortin ; serotonin ; testosterone ; triiodothyronine ; thyroxine ;)

Sažetak
Interakcija između središnjeg živčanog i endokrinog sustava odvija se u oba smjera: s jedne strane mozak može preko hipotalamusa utjecati na lučenje velikog broja hormona, a s druge mnogi hormoni mogu modulirati djelovanje živčanog sustava. Već se dugo zna da periferni hormoni mogu utjecati na lučenje nekih oslobađajućih čimbenika i hormona hipotalamusa, a u novije vrijeme sve se više uviđa da i djelovanje perifernih hormona na središnji živčani sustav obuhvaća učinke na cijeli niz složenih sposobnosti, što uključuje modulaciju kognitivnih funkcija, emocija i ponašanja. Iako bi pretjerano bilo reći da je utjecaj hormona presudan, ne može se osporiti ni zanemariti činjenica da pojedini hormoni utječu na točno određena zbivanja u mozgu, a time i na osobnost, raspoloženje i emocionalno doživljavanje svakog čovjeka. Pa ako se malo poigramo s trenutno dostupnim činjenicama i paradigmama, ugrubo bi se moglo reći da su emocije „u službi“ zaljubljivanja i pronalaženja partnera možda posljedice djelovanja endorfina, feniletilamina i noradrenalina. Nakon pronalaženja partnera aktiviraju se emocije „u službi“ održavanja veze i reprodukcije. U tom smislu mogu se pojednostavljeno razlikovati tri biološka sustava. Prvi, koji posreduje emociju požude (lust) koja je usmjerena samo na spolni odnos, pa makar to bio „seks za samo jednu noć“, a posredovan je spolnim hormonima (testosteronom/estrogenima). Drugi, koji posreduje želju (wanting), a nazivamo je i romantičnom privlačnošću (romantic attraction, „ona/on mora biti moja/moj“) izravno ovisi o dopaminergičkim projekcijama iz ventralnog tegmentalnog polja. Konačno, treći se sustav temelji na dugoročnom održavanju veze (bonding) i privrženosti (attachment) te je u najvećoj mjeri posredovan serotoninom i brojnim neuropeptidima, napose oksitocinom, kortikotropinom i endogenim opioidima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA