Naslov
Ustroj, djelovanje i razvitak amigdaloidne jezgre čovjeka
(Structure, function, and development of the human amygdaloid nucleus)

Autori
Mulc, Damir ; Vukšić, Mario ; Šimić, Goran

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, stručni

Knjiga
Uvod u neuroznanost emocija i osjećaja

Urednik/ci
Šimić, Goran

Izdavač
Naklada Ljevak

Grad
Zagreb

Godina
2020

Raspon stranica
71-110

ISBN
978-953-355-445-7

Ključne riječi
amigdaloidna jezgra ; kortikalne veze amigdala ; razvoj amigdaloidne jezgre ; razvoj emocionalnih i spoznajnih sposobnosti ; razvoj primarnih i sekundarnih emocija ; strija terminalis ; supkortikalne veze amigdala ; ventralni amigdalofugalni put
(amygdala ; cortical connections ; development of amygdala ; development of primary and secondary emotions ; development of emotional and cognitive abilities ; stria terminalis ; subcortical connections ; ventral amygdalofugal pathway)

Sažetak
Amigdala ili corpus amygdaloideum skup je jezgara u ventromedijalnom dijelu sljepoočnog režnja velikog mozga. Amigdala integrira mnogobrojne osjetne informacije kojima pridaje prikladnu emocionalnu važnost. Sastoji se od površinske kortikomedijalne (kortikalna, središnja, medijalna jezgra, jezgra lateralnog njušnog snopića) i duboke bazolateralne skupine jezgara (lateralna, bazalna, pomoćna bazalna i paralaminarna jezgra). Lateralna jezgra prima glavninu aferentnih vlakana, dok iz središnje odlazi većina eferentnih vlakana koja reguliraju autonomne odgovore i ponašanje ovisno o kontekstu, npr. u opasnim situacijama aktivacija središnje jezgre dovodi do reakcije straha koja je posredovana aktivacijom periakveduktalne sive tvari, lokusa ceruleusa, hipotalamusa i drugih područja. Tri velika snopa aksona povezuju amigdala s ostalim područjima mozga: prednja komisura, strija terminalis i ventralni amigdalofugalni put. Eferentni aksoni iz amigdala odlaze u septalno-preoptičko područje i hipotalamus, različita područja moždanog debla i moždane kore te strijatum. Putem recipročne povezanosti amigdala s limbičkim, paralimbičkim, unimodalnim i transmodalnim poljima moždane kore, amigdala sudjeluje u regulaciji nagona, motivacijskih stanja i emocija (afekata), kao i autonomnih i endokrinih funkcija. Oštećenje ili odstranjenje amigdala dovodi do gubitka osjećaja i reakcije straha, zbog čega se osobe s takvim oštećenjem ne mogu na odgovarajući način ponašati u prijetećim situacijama. Zbog nezrelosti neuronskih krugova amigdala, slično poput obostrano amigdalektomiranih majmuna, mala djeca ne osjećaju strah u opasnim situacijama te sve objekte, jestive i nejestive, stavljaju u usta (opasnost od gušenja!), a ispljunu ih tek kad osjete da im nisu ukusni. Oštećenje ili odstranjenje amigdala također može uzrokovati hiperseksualnost, utilizacijsko ponašanje, bulimiju i druge simptome koji se mogu svesti pod zajednički nazivnik pogrešnog usmjeravanja nagona i ciljeva na bića i objekte u vidljivoj okolini.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Biologija, Temeljne medicinske znanosti, Kliničke medicinske znanosti, Psihologija, Kognitivna znanost (prirodne, tehničke, biomedicina i zdravstvo, društvene i humanističke znanosti)

POVEZANOST RADA