Pregled bibliografske jedinice broj: 1088534
Filozofski izvori pojma 'ljudsko dostojanstvo' u kontekstu ljudskih prava
Filozofski izvori pojma 'ljudsko dostojanstvo' u kontekstu ljudskih prava // Život biraj - Elige vitam. Zbornik radova prigodom 75. rođendana msgr. prof. dr. sc. Valentina Pozaića umirovljenog pomoćnog biskupa Zagrebačke nadbiskupije / Antunović, Ivan ; Koprek, Ivan ; Vidović, Pero (ur.).
Zagreb: Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2020. str. 391-414
CROSBI ID: 1088534 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Filozofski izvori pojma 'ljudsko dostojanstvo' u kontekstu
ljudskih prava
(Philosophic origins of the term 'human dignity' in the context of
human rights)
Autori
Čulo, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Život biraj - Elige vitam. Zbornik radova prigodom 75. rođendana msgr. prof. dr. sc. Valentina Pozaića umirovljenog pomoćnog biskupa Zagrebačke nadbiskupije
Urednik/ci
Antunović, Ivan ; Koprek, Ivan ; Vidović, Pero
Izdavač
Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove
Grad
Zagreb
Godina
2020
Raspon stranica
391-414
ISBN
978-953-231-183-9
Ključne riječi
personalizam ; katolička misao ; osoba ; ljudsko dostojanstvo ; ljudska prava
(personalism ; Catholic thought ; person ; human dignity ; human rights)
Sažetak
U članku se analizira filozofski izvor ljudskog dostojanstva u kontekstu ljudskih prava te se ukazuje da pojmovi ‘osoba’ i ‘ljudsko dostojanstvo’ iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima imaju svoj izvor u personalističkoj filozofiji, odnosno njihovoj antropologiji. Pojam 'ljudsko dostojanstvo' imao je veliku pozornost i u katoličkoj misli tijekom XX. stoljeća, ali obnovljen zauzima središnju pozornost tek iza Drugog svjetskog rata zahvaljujući upravo personalističkim misliocima. Odatle se smatra da je personalizam ključ za interpretaciju II. vatikanskog koncila. S filozofsko-pravnog aspekta, personalistička i katolička misao, ljudsko dostojanstvo sagledavaju u kontekstu prirodnog prava odbacujući i osporavajući tadašnji dominantni pravni pozitivizam. Slijedom toga, ističe se da analiza ljudskog dostojanstva u kontekstu ljudskih prava ukazuje na kompleksne odnose filozofije kao humanističke znanosti s jedne strane, prava kao društvene znanosti s druge strane te kršćanstva kao religije s treće strane. Kao okvir za odgovarajuće promišljanje u tom kontekstu autor vidi personalizam, koji je bio ujedinjen u potrazi za pozivom čovjeka u modernom društvu, ali u suprotnosti s tadašnjim dominantnim ideologijama.
Izvorni jezik
Hrvatski
