Pregled bibliografske jedinice broj: 1086023
Utjecaj folijarne gnojidbe na osnovni kemijski sastav mošta cv. Malvazije istarske (Vitis vinifera L.)
Utjecaj folijarne gnojidbe na osnovni kemijski sastav mošta cv. Malvazije istarske (Vitis vinifera L.) // Glasnik Zaštite Bilja, 43 (2020), 4; 32-38 (recenziran, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1086023 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Utjecaj folijarne gnojidbe na osnovni kemijski
sastav mošta cv. Malvazije istarske (Vitis
vinifera L.)
Autori
Peršurić Palčić, Ana ; Jeromel, Ana ; Pecina, Marija ; Palčić, Igor ; Gluhić, David ; Herak Ćustić, Mirjana
Izvornik
Glasnik Zaštite Bilja (0350-9664) 43
(2020), 4;
32-38
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
magnezij, fosfor, ukupna kiselost, bazna vina, pjenušava vina
Sažetak
'Malvazija istarska' (Vitis vinifera L.) jedna je od najznačajnijih bijelih sorata u Hrvatskoj. Njezina kvaliteta prepoznata je kako u Hrvatskoj, tako i u cijelom svijetu. Stoga se domaći proizvođači sve češće odlučuju za proizvodnju vina i pjenušaca iz ove sorte. Mošt za proizvodnju baznoga vina za pjenušce po svome sastavu trebao bi zadovoljavati svojstva kao što su niža pH vrijednost i sadržaj šećera, te viši sadržaj ukupne kiselosti s većim udjelom vinske kiseline, naspram jabučne. S obzirom da se 'Malvazija istarska' uzgaja pretežito u Istri, gdje je klima mediteranska, a najzastupljenije tlo crvenica teško je zadovoljiti sva navedena svojstva, posebice u suhim i vrućim godinama. Stoga, cilj ovog istraživanja bio je utvrditi mogućnost pozitivnog djelovanja folijarne gnojidbe na navedena svojstva. Pokus je postavljen na sorti Malvazija istarska na podlozi SO4 2013. s četiri gnojidbena tretmana (T1- NPK, T2 - NPK + Agromag 6L (6% MgO), T3 - NPK + Agromag 6L + Fosforo 30L (30% P2O5) i T4 - NPK + Agromag 6L + Fosforo 30L + Bio Prot) u tri ponavljanja po slučajnom bloknom rasporedu (RCBD). Sveukupno određena pH vrijednost u moštu kretala se od 3, 02 do 3, 29, ukupna kiselost u moštu od 7, 80 do 9, 03 g/L, a sadržaj šećera od 76, 00 – 81, 00 °Oe. Najveća utvrđena koncentracija vinska kiselina bila je 4, 49 g/l u tretmanu T3, koji je imao i najnižu utvrđenu koncentraciju jabučne kiseline 1, 40 g/L. Značajan pozitivan utjecaj na sva svojstva imao je tretman T4.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Profili:
David Gluhić
(autor)
Marija Pecina
(autor)
Mirjana Herak Ćustić
(autor)
Igor Palčić
(autor)
Ana Peršurić Palčić
(autor)
Ana Jeromel
(autor)