Pregled bibliografske jedinice broj: 1084433
Komunikacija u kontroli bolničkih infekcija
Komunikacija u kontroli bolničkih infekcija // 2. Konferencija medicinskih sestara i tehničara , Sinergija sigurnosti pacijenata i kontrole infekcija u sustavu kvalitete „Timski pristup prevenciji neželjenih događaja“ / Kolundžić, Smiljana (ur.).
Zagreb: Klinička bolnica Merkur Zagreb, Zajčeva 19, 2015. str. 12-12 (pozvano predavanje, nije recenziran, sažetak, stručni)
CROSBI ID: 1084433 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Komunikacija u kontroli bolničkih infekcija
(Communication in hospital acquired infections
control)
Autori
Kranjčević-Ščurić, Mihaela
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, stručni
Izvornik
2. Konferencija medicinskih sestara i tehničara , Sinergija sigurnosti pacijenata i kontrole infekcija u sustavu kvalitete „Timski pristup prevenciji neželjenih događaja“
/ Kolundžić, Smiljana - Zagreb : Klinička bolnica Merkur Zagreb, Zajčeva 19, 2015, 12-12
ISBN
978-953-58267-1-2
Skup
2. Konferencija medicinskih sestara i tehničara , Sinergija sigurnosti pacijenata i kontrole infekcija u sustavu kvalitete „Timski pristup prevenciji neželjenih događaja“
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 11.06.2015
Vrsta sudjelovanja
Pozvano predavanje
Vrsta recenzije
Nije recenziran
Ključne riječi
Komunikacija, kontrola bolničkih infekcija, multirezistentni mikroorganizmi
(Communication, hospital acquired infections control, multidrug-resistant microorganisms)
Sažetak
UVOD: Ispravna komunikacija ima važnu ulogu u stvaranju i održavanju sigurnog i učinkovitog zdravstvenog sustava. Vidljivo je to i u kontroli i prevenciji bolničkih infekcija gdje s jedne strane povremeno postoji potreba brzog prenošenja informacije velikom broju osoba, a s druge strane potreba kontinuiranog i donekle standardiziranog komuniciranja koje ima svrhu održavanja svakodnevne „rutinske“ razine kontrole bolničkih infekcija. RASPRAVA: Brojni su načini slanja poruke koju želimo prenijeti: direktni, verbalni ili neverbalni ; putem različitih pisanih materijala (smjernica, postupnika, pravilnika, snopova skrbi) ; putem različitih oblika edukacije ; danas sve prisutnijim elektronskim prijenosom informacija internetom ili intranetom, emailom, putem društvenih mreža te naposljetku putem „masovnih“ medija kao što su različite tiskovine, televizija, radio ili plakati i dr. Pri izboru načina komunikacije važno je imati na umu što se želi prenijeti, kome je informacija namijenjena i kakav se odgovor očekuje. Dobar primjer je uspješna globalna kampanja Svjetske zdravstvene organizacije „Clean care is safer care“ (Čista njega je sigurnija njega) u kojoj se koriste svi navedeni komunikacijski kanali s ciljem promocije važnosti higijene ruku. Istraživanja pokazuju da zdravstveni djelatnici prednost daju verbalnoj komunikaciji što uzrokuje izloženost (pre)velikom broju poruka koje stižu tijekom radnog vremena što dovodi u pitanje njihovu svrhu i učinkovitost. U kontroli bolničkih infekcija važna je komunikacija među zdravstvenim djelatnicima kada se radi o bolesniku s izoliranim multirezistentnim mikroorganizmima ; potrebna je adekvatna i pravovremena informacija kako bi se spriječilo njihovo širenje kako unutar ustanove, tako i kod premještaja. Komunikacija u tim slučajevima često poprima marketinški pristup pod motom „cilj opravdava sredstvo“ te se takvi podaci prešućuju, a u nestandardiziranoj ili slabo osmišljenoj popratnoj dokumentaciji se ili ne spominju ili se ne ističu među manje važnim podacima. ZAKLJUČAK: Komunikacija ima važnu ulogu u prevenciji bolničkih infekcija. Poruke koje se prenose trebaju biti prilagođene onima kojima su namijenjene, pravovremene, provedive i dovoditi do ciljeva koji su mjerljivi.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
