Naslov
Prepoznavanje čimbenika rizika u pedijatrijskoj populaciji za razvoj kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi
(Recognising risk factors in paediatric population for cardiovascular disease development in adulthood)

Autori
Šakić, Dragica ; Jovančević, Milivoj ; Šakić, Zrinka ; Jurin, Ivana ; Armano, Giovana ; Oković, Sonja

Izvornik
Paediatria Croatica (1330-1403) 63 (2019), 4; 133-137

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
dječja debljina ; omjer opsega struka i visine ; debljina, abdominalna
(pediatric obesity ; waist-height ratio ; obesity, abdominal)

Sažetak
Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti u Hrvatskoj. Jedan od čimbenika rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti je abdominalna pretilost. U novije vrijeme kao pouzdanija metoda za utvrđivanje te pretilosti primjenjuje se omjer opsega struka i visine, tzv. WHtR kriterij. Prema dosadašnjim istraživanjima problem debljine počinje već od pete godine života. Radovi koji su obuhvaćali i ovu dobnu skupinu primijenili su vrijednosti WHtR ≥ 0, 5 kao povišenu za sve dobne skupine i oba spola. No najnovija istraživanja ograničena su na djecu od 6. do 18. godine i definiraju WHtR graničnu vrijednost za djevojčice ≥ 0, 459, a za dječake ≥ 0, 473. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi u kojoj su mjeri kod djece prisutni čimbenici rizika, prepoznaju li ih njihovi roditelji te jesu li svjesni potrebe razvijanja zdravih životnih navika radi prevencije kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. Istraživanjem je obuhvaćeno 1418-ero djece, 730 dječaka i 688 djevojčica u dobi od 5 do 15 godina, koji se nalaze u pedijatrijskoj skrbi triju ordinacija Doma zdravlja Zagreb zapad. Prema WHtR kriteriju ≥ 0, 5, 7, 3% dječaka i 8, 8% djevojčica ima povećan zdravstveni rizik za kardiovaskularne bolesti. No prema najnovijim WHtR kriterijima takvih je 25, 1% djevojčica i 21, 4% dječaka. Čak 79, 6% roditelja ne prepoznaje čimbenike rizika za pojavu kardiovaskularnih bolesti kod vlastite djece. Rezultati našeg istraživanja slični su rezultatima drugih istraživanja te pokazuju kako većina roditelja nije svjesna problema pretilosti, pa samim time ni potrebe za odgovarajućom promjenom životnih navika vlastite djece. Iz svega ovoga zaključujemo da bi bilo nužno poduzeti dodatne edukacijske mjere kako u ordinacijama primarne pedijatrijske skrbi tako i u odgojno-obrazovnim ustanovama, radi pravodobne i učinkovite intervencije koja bi očekivano pridonijela smanjenju pobola i smrtnosti u odrasloj dobi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita

POVEZANOST RADA