Naslov
Kupusna kila- problem intenzivnog uzgoja kupusnjača
(Clubroot - a problem of intensive cultivation of cabbage)

Autori
Cvjetković, Bogdan ; Jurjević, Željko ; Topolovec- Pintarić, Snježana

Izvornik
Agronomski glasnik (0002-1954) 55 (1993), 6; 487-494

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, pregledni rad, znanstveni

Ključne riječi
kupusnjače, kupusna kila, zaštita
(cabbage, clubroot, control)

Sažetak
KUPUSNA KILA- PROBLEM INTENZIVNOG UZGOJA KUPUSNJAČA- Kupusna kila je jedna od važnijih bolesti kupusa. Na osnovi starih slika, moglo bi se zaključiti da je bolest bila poznata još u XIII. stoljeću. Nakon što je parazit izazvao velike štete u okolici Lenjingrada, Woronin je 1878. godine dosta detaljno opisao simptome i parazit (Karling 1968). Premda ima podataka da je bolest prisutna u svim krajevima gdje se uzgaja kupus (Smith i sur. 1986), ipak to nije tako. Bolest se pojavljuje samo u nekim područjima. U Hrvatskoj bolest je bila registrirana (Škorić 1948), ali autor ne navodi lokacije. Kasnije su bolesne biljke primijećene u mnogim područjima uzgoja kupusnjača i to u okolici Varaždina, Čakovca, (Keglević 1977), Koprivnice, Gospića, Ogulina i okolice Zagreba (Dugo Selo, Majkovec i Sesvete), (Cvjetković 1983). Na tim prostorima uzgoja kupusnjača javlja se gotovo svake godine na parcelama na kojima se ne poštuje plodored. Međutim, u području Istre do sada nije ustanovljena. Sada je nađena na nekim parcelama u Istri na kojima je provedeno navodnjavanje. Naime, posljednjih godina, voda iz bunara koji su služili za navodnjavanje, zbog malih količina oborina i blizine mora, postala je boćata (zaslanjena). Došlo je do zaslanjivanja tla, pH se kretao od 4, 8 do 5, 4, a to je kiselost tla koja odgovara razvoju parazita. Iz pokusa suzbijanja ovog patogena, vidi se da benlate i dazomet smanjuju zarazu. Kalcifikacijom tla, uz smanjenje zaraze, postignuti su i najviši urodi.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)

POVEZANOST RADA