Pregled bibliografske jedinice broj: 1081881
Iskoristivost romanskoga leksičkog fonda splitskoga govora u glotodidaktičke svrhe
Iskoristivost romanskoga leksičkog fonda splitskoga govora u glotodidaktičke svrhe // Čakavština: Čakavski idiomi i hrvatski jezični identiteti / Vulić, Sanja (ur.).
Split: Književni krug Split, 2020. str. 57-74
CROSBI ID: 1081881 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Iskoristivost romanskoga leksičkog fonda
splitskoga govora u glotodidaktičke svrhe
(The Use of the Romance Origin Lexis of the Local
Speech of Split in Italian Language Acquisition)
Autori
Alujević, Marijana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, ostalo
Knjiga
Čakavština: Čakavski idiomi i hrvatski jezični identiteti
Urednik/ci
Vulić, Sanja
Izdavač
Književni krug Split
Grad
Split
Godina
2020
Raspon stranica
57-74
ISBN
978-953-163-494-6
Ključne riječi
splitski govor ; talijanski jezik ; međujezični utjecaj ; razumijevanje ; vokabular
(the speech ; Split ; Italian language ; crosslinguistic influence ; vocabulary)
Sažetak
Istraživanje koje se prikazuje u radu temelji se na pretpostavci da je olakšano razumijevanje dijela vokabulara talijanskoga jezika, kao i potencijalna prednost prilikom njegova usvajanja, kod govornika splitskoga mjesnoga govora uvjetovana geografskim, povijesnim i kulturološkim razlozima. Naime, prisutnost romanskih posuđenica u splitskom govoru čini određeni dio fonda talijanskoga jezika bliskim i dostupnim, ortografski i fonološki transparentnim i jednostavnim za razumijevanje, pa se kod govornika mjesnoga idioma stvara svijest o bliskosti dvaju jezika, što se neminovno odražava i na pedagoški kontekst. Doprinos rada sastoji se u pojašnjavanju povezanosti poznavanja leksika splitskoga govora kao posljedice svakodnevne mu izloženosti i uspjeha pri inicijalnom razumijevanju dijela talijanskoga leksika, konkretno kod ispitanika učeničke dobi. Prikazano istraživanje u skladu je s malobrojnim stranim studijama koje su se bavile utjecajem dijalekta materinskoga jezika na učenje stranoga jezika. Empirijskim nalazima utvrdilo se da su splitski ispitanici u većemu broju slučajeva uspješniji u određivanju značenja talijanskih riječi s kojima se po prvi put susreću nego ispitanici s govornih područja u kojima se ne bilježi prisutnost značajnoga udjela talijanizama te da indirektna izloženost talijanskom leksiku putem adaptiranih posuđenica u splitskom govoru dovodi do nesvjesnoga usvajanja toga fonda riječi. Potreba za osmišljavanjem i obogaćivanjem nastavnih materijala dijalektalnim sadržajima na početnom stupnju učenja talijanskoga kao stranoga jezika, a u kontekstu splitskoga okruženja, logičan je slijed koji proizlazi iz rezultata ovoga istraživanja. Primjena nastavnih metoda u svjetlu rezultata kontrastivne analize na leksičkoj razini kod talijanskoga jezika kao stranoga jezika i splitskoga mjesnoga govora kao materinskoga govora, postavila bi učenika u središte pedagoškoga procesa s njegovim iskustvom, identitetom, kulturološkom pripadnošću i znanjem lokalnoga materinskoga idioma koji bi mu služio kao olakšavajući faktor u stjecanju receptivne kompetencije na početnom stupnju učenja talijanskoga kao stranoga jezika.
Izvorni jezik
Hrvatski