Pregled bibliografske jedinice broj: 1080681
HIPERTENZIJA, JAVNOZDRAVSTVENO I KLINIČKO ZNAČENJE
HIPERTENZIJA, JAVNOZDRAVSTVENO I KLINIČKO ZNAČENJE / Marasović Šušnjara, Ivana (ur.). Split: Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, 2013 (monografija)
CROSBI ID: 1080681 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
HIPERTENZIJA, JAVNOZDRAVSTVENO I KLINIČKO ZNAČENJE
(HYPERTENSION, PUBLIC HEALTH AND CLINICAL
SIGNIFICANCE)
Urednik/ci
Marasović Šušnjara, Ivana
Vrsta, podvrsta i kategorija knjige
Uredničke knjige, monografija, strucna
Izdavač
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije
Grad
Split
Godina
2013
Stranica
146
ISBN
978-953-56756-4-8
Ključne riječi
hipertenzija, javnozdravstveno značenje, kliničko značenje
(hypertension, public health significance, clinical significance)
Sažetak
Povišen arterijski tlak/hipertenzija je globalni javnozdravstveni problem i predstavlja sve veću prijetnju budući da je učestalost ove bolesti u porastu kako u svijetu tako i kod nas. U velikoj mjeri doprinosi opterećenju bolesti kao posljedice srčanih oboljenja, moždanog udara, bubrežnog zatajenja te prijevremenoj smrtnosti i invalidnosti. Značajni su zdravstveni i ekonomski dobitci prevencije, ranog otkrivanja, liječenja i dobre kontrole hipertenzije. Troškovi liječenja kasnih komplikacija ove bolesti, kao što su bubrežno nadomjesno liječenje, razni kardiološki zahvati, nesagledivi su i za pojedinca i društvo u cjelini. Primjeri dobre prakse raznih europskih država ukazuju na učinkovite intervencije koje su uspješne u smanjenju arterijskog tlaka i poboljšanju zdravlja stanovništva. Prema farmakoekonomskim analizama smanjenje unosa soli jedna je od najisplativijih preventivnih mjera poduzimanih do sada. U procesu zbrinjavanja bolesnika s kardiovaskularnim bolestima, liječnik obiteljske medicine središnja je osoba u započinjanju, koordinaciji i dugotrajnom praćenju osoba opterećenim kardiovaskularnim rizicima. Zbog realno mogućeg boljeg javno- zdravstvenog nadzora, procjena stanja i kretanja kao i prijedloga konkretnih mjera za kvalitetno vođenje arterijske hipertenzije u populaciji, uz sve brojnija ciljana javnozdravstvena istraživanja kardiovaskularnih bolesti u nas, redovito zdravstveno-statističko evidentiranje iz djelatnosti opće medicine bi trebalo osiguravati preciznije podatke i to u smislu zasebno registrirane arterijske hipertenzije kao bolesti, odvojeno prema spolu kao i u više dobnih razreda u dobnoj skupini odraslog stanovništva. Time bi se omogućila kvalitetnija procjena prevalencije arterijske hipertenzije te praćenje promjena koje bi nastale kao rezultat poboljšanja provođenja mjera prevencije, liječenja te kontrole. Prevencija i kontrola hipertenzije kompleksan je zadatak, traži multisektorsku suradnju i sveobuhvatan pristup na svim razinama zdravstvenog sustava. Stoga ne iznenađuje što je hipertenzija bila središnja tema ovogodišnjeg Svjetskog dana zdravlja (7. travnja) i Dana preventive 2013 (Nacionalni program stručnih skupova posvećenih prevenciji), u okviru kojih je u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Splitsko – dalmatinske županije u Splitu održan stručni skup „Hipertenzija – javnozdravstveni izazov“ dana 11. travnja 2013. godine u organizaciji Hrvatskog društva za javno zdravstvo Hrvatskog liječničkog zbora i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije. Izrada ove tematske publikacije potaknuta je iskazanim interesom za razmatranje problematike hipertenzivne bolest u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Očekuje se da će biti korisno sredstvo za konkretna djelovanja vezana za rješavanje ovog važnog javnozdravstvenog problema.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Medicinski fakultet, Zagreb,
Medicinski fakultet, Split
Profili:
Davorka Vrdoljak
(urednik)
Mladen Smoljanović
(urednik)
Jugoslav Bagatin
(urednik)
Ivana Marasović Šušnjara
(urednik)
Bojan Jelaković
(urednik)
Ankica Smoljanović
(urednik)