Pregled bibliografske jedinice broj: 1080619
Parni lokomobil u Hrvatskoj poljoprivredi s naglaskom na 19. stoljeće
Parni lokomobil u Hrvatskoj poljoprivredi s naglaskom na 19. stoljeće // Proceedings of the 47th International Symposium "Actual Tasks on Agricultural Engineering" / Kovačev, Igor (ur.).
Zagreb, 2019. str. 35-49 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1080619 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Parni lokomobil u Hrvatskoj poljoprivredi s naglaskom na 19. stoljeće
(STEAM LOCOMOBILE IN CROATIAN AGRICULTURE WITH A STRESS ON 19TH CENTURY)
Autori
Fabijanić, Goran ; Čopec, Krešimir ; Kovačev, Igor
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Proceedings of the 47th International Symposium "Actual Tasks on Agricultural Engineering"
/ Kovačev, Igor - Zagreb, 2019, 35-49
Skup
47. međunarodni simpozij Aktualni zadaci mehanizacije poljoprivrede = 47 Inernational Symposim Actual Tasks on Agricultural Engineering
Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 05.03.2019. - 07.03.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
lokomobil, prijenosni parni stroj, parni plug, Hrvatska i Slavonija, industrijalizacija poljoprivrede
(locomobile, transportable steam machine, steam plough, Croatia and Slavonia, industrialization of agriculture)
Sažetak
Razvoj lokomobila kao prijenosnog parnog stroja započinje 1840-tih godina u Engleskoj i u poljoprivredi se koristio više od 100 godina, 1920-tih godina počinje gubiti na značaju uvođenjem traktora s motorom s unutarnjim izgaranjem. U početku se najviše koristio za pogon vršalica, a kasnije i za obradu tla pomoću vitla i čeličnog užeta. Procesi industrijalizacije i modernizacije poljoprivrede u Hrvatskoj su započeli kasnije i odvijali su se sporije u odnosu na zapadnoeuropske države. Hrvatske zemlje su do 1918. godine bila u sastavu Austro-Ugarske monarhije, gdje su Hrvatska i Slavonija bile zaseban politički teritorij sa Saborom i banom. Druga agrarna kriza koja je zahvatila Europu između 1870. i 1895. godine je potaknula velika poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj i Slavoniji na uvođenje parnih strojeva radi racionalizacije biljne proizvodnje, no dio gospodarstva s ekstenzivnim ratarstvom nije bio financijski u mogućnosti provesti modernizaciju. Na poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj i Slavoniji je 1895. godine bilo ukupno 1.211 strojeva i gospodarskog oruđa na paru, od kojih su 451 bili lokomobili. Slavonija kao poljoprivredno najrazvijenije područje i glavna žitnica se isticala s 1.041 strojem i gospodarskim oruđem na paru (85, 96%), od kojih su 381 bili lokomobili (84, 48%). Lokomobili su bili najzastupljeniji na gospodarstvima s površinom od 575, 5 ha (1.000 jutara) i više, njih ukupno 212, od kojih je 107 bilo u Virovitičkoj županiji. Prof. Raimond Fantoni, utemeljitelj Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, proveo je 1920-tih godina ispitivanja kvalitete oranja s lokomobilom, mehanizmom za mijenjanje brzina i plugom vučenim čeličnim užetom. Obrada tla s parnim plugom je na imanju Belje u Baranji bila dominantna do 1956. godine i primjenjivala se sve do proljeća 1958. godine.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Poljoprivreda (agronomija)
POVEZANOST RADA
Ustanove:
Agronomski fakultet, Zagreb