Pregled bibliografske jedinice broj: 1079388
Kosta Strajnić - život i djelo
Kosta Strajnić - život i djelo, 1988., magistarski rad, Filozofski fakultet, Zagreb
CROSBI ID: 1079388 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Kosta Strajnić - život i djelo
(Kosta Strajnić - life and work)
Autori
Srhoj, Vinko
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, magistarski rad
Fakultet
Filozofski fakultet
Mjesto
Zagreb
Datum
14.10
Godina
1988
Stranica
145
Mentor
Maroević, Tonko
Ključne riječi
Kosta Strajnić, likovna kritika, nacionalni stil, dubrovačka slikarska škola
(Kosta Strajnić, art criticism, national style, Dubrovnik school of painting)
Sažetak
Magistarski rad o likovnom kritičaru, konzervatoru, slikar i kolekcionaru Kosti Strajniću razmatra njegov cjelokupan rad od kritičarskih početaka u okviru ideje nacionalnog stila u umjetnosti pred Prvi svjetski rat, koji se je formirao jednako na političkom kao i na estetičkom planu tih godina pod okriljem jugoslavenskog nacionalizma i utjecajem kipara Ivana Meštrovića. Posebna je pozornost posvećena ideji neostvarenog projekta Ivana Meštrovića, svojevrsnog laičkog Panteona jugoslavenstva - Vidovdanskog hrama, u svjetlu proročke objave nacionalnog stila, u čemu je Strajnićev doprinos jedan od najizraženijih u vremenu. Razmatra se i bogata publcisitička aktivnost Strajnićeva na promociji Meštrovića i jugoslavenski opredijeljenih umjetnika. Na valu poslijeratnog osporavanja ideje i jačanja nacionalno orijentiranih kulturnih projekata usuprot jugoslavenskom kulturnom integralizmu, uočena je i Strajnićeva publicistička pasivizacija. Novo razdoblje i preokret u Strajnićevu djelovanju nastupa odlaskom i trajnim nastanjivanjem u Dubrovniku i zapošljavanjem na mjestu konzervatora dubrovačkih starina. Dubrovačko razdoblje (1928.-1977.)obilježeno je preorijentacijom interesa sa skulptorsko-arhitektonskog monumentalizma iz vremena Vidovdanskoig hrama prema kolorizmu iz europskih izvora. Strajnić oko sebe okuplja mlade dubrovačke slikare i upučuje ih prema modernističkim europskim i domaćim uzorima, inicirajući neformalnu školu dubrovačkog slikarskog kolorizma. Ujedno zagovara antitradicionalističke i deprovincijalizirajuće inicijative po pitanju novih gradnji u tradicijskom ambijentu dalmatinske arhitekture.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest umjetnosti