Naslov
Osobe s motoričkim poremećajima i seksualnost
(People with physical disabilities and sexuality)

Autori
Hlevnjak, Helena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
17.09

Godina
2020

Stranica
55

Mentor
Pinjatela, Renata ; Bratković, Daniela

Ključne riječi
motorički poremećaji, seksualnost, slika tijela, kvaliteta života
(motor disorders, sexuality, body image, quality of life)

Sažetak
Motorički poremećaj je poremećaj fine i grube motorike te balansa tijela koji uzrokuje funkcionalne teškoće u svakodnevnom životu pojedinca. Osobe s motoričkim poremećajima imaju pravo na seksualnost u svakom smislu te riječi te je ona zagarantirana nizom međunarodnih dokumenata. Seksualnost je je središnji aspekt ljudskog života koji tijekom života obuhvaća seks, rodni identitet i uloge, seksualnu orijentaciju, erotiku, zadovoljstvo, intimnost i reprodukciju. Na seksualnost utječe međudjelovanje bioloških, psiholoških, socioloških, ekonomskih, političkih, kulturnih, pravnih, povijesnih, religijskih i duhovnih čimbenika. Osobama s motoričkim poremećajem u izražavanju seksualnosti veći su problem socijalno-kulturalne barijere od samog motoričkog oštećenja. Koncept koji je povezan sa seksualnosti jest slika tijela. Doživljaj slike tijela je skup predodžbi, fantazija, emocija, stavova i značenja vezanih uz tijelo u cjelini kao i njegove pojedine dijelove. Osoba s motoričkim poremećajem može negativno samoprocjenjivati vlastito tijelo što može rezultirati osjećajem srama, neprihvaćanja, propadanja i nestajanja, a mnoga znanstvena istraživanja to potvrđuju rezultatima u kojima tjelesne promjene koje su nastale uslijed bolesti, traume, amputacije i drugih stanja mogu biti značajna odrednica u razvoju poremećaja slike tijela, Doživljaj slike tijela i seksualnosti utječe na kvalitetu života. Kvaliteta života je sveukupno, opće blagostanje koje uključuje objektivne čimbenike i subjektivno vrednovanje fizičkog, materijalnog, socijalnog i emocionalnog blagostanja, zajedno s osobnim razvojem i svrhovitom aktivnošću te je sve navedeno vrednovano kroz osobni skup vrijednosti pojedinca. Sva su tri koncepta sveobuhvatna i kompleksna te se ne mogu jednoznačno definirati, ali značajno utječu na život osobe s motoričkim poremećajem. U ovom radu prikazano je područje seksualnosti osoba s motoričkim poremećajima, nesustavnost ili nepostojanje podrške koju te osobe primaju u tom području te potreba za stvaranjem programa seksualne edukacije za osobe s motoričkim poremećajima. Prikazana je važnost slike tijela za osobe s motoričkim poremećajima, rezultati nekih istraživanja u tom području i naglašena je potreba psihološkog osnaživanja slike tijela u okviru rehabilitacijskih programa za osobe s motoričkim poremećajima. Prikazano je i stanje vezano uz razinu kvalitete života osoba s motoričkim poremećajima u inozemstvu i u Republici Hrvatskoj te je li ona viša ili niža nego u prosječnoj populaciji, zatim postoje li razlike u razini kvalitete života po specifičnim motoričkim poremećajima te su u istraživanjima prikazani neki čimbenici značajni za kvalitetu života osoba s motoričkim poremećajima. Na temelju pregleda literature zaključuje se da sobe s motoričkim poremećajima još uvijek osjećaju stigmu jer ih društvo, ali i zdravstveni stručnjaci doživljavaju aseksualnima iako i nakon zadobivenog fizičkog oštećenja ove osobe mogu voditi zadovoljavajući seksualni život te im navedena stigma onemogućava kvalitetnu edukaciju o seksualnosti koja je specifična za njihov invaliditet što dovodi do neznanja o osnovnim anatomskim pojmovima vezanima uz seksualnost kao i do neznanja kako održati intimni partnerski odnos. Sram, neugoda, osjećaj da to nije njihov posao, strah da neće znati odgovoriti na postavljena pitanja ili čak stav da to nije važan cilj rehabilitacije glavni su razlozi zašto zdravstveni stručnjaci uključeni u rehabilitacijski proces ne razgovaraju o seksualnosti s osobama s motoričkim poremećajima. Osobe s motoričkim poremećajima većinom imaju negativniju procjenu doživljaja vlastitog tijela od osoba bez invaliditeta te osobe koje niže procjenjuju svoje tijelo nezadovoljnije su seksualnim životom, ali i fizičkim funkcioniranjem, imaju emocionalne probleme i teškoće mentalnog zdravlja. Kvaliteta života osoba s motoričkim poremećajima i u našoj je zemlji i u inozemstvu niža je od kvalitete života osoba bez invaliditeta. Najniža samoprocijenjena kvaliteta najčešće se odnosila na socijalno funkcioniranje i uključenost, fizičko funkcioniranje i obavljanje svakodnevnih zadataka, mentalno zdravlje i emocionalnost te seksualnost. Tijekom pregleda ovih područja pokazala neizostavna lančana povezanost seksualnosti, slike tijela te kvalitete života kao i potreba za poboljšanjem svih ovih koncepata u životu osoba s motoričkim poremećajima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Edukacijsko-rehabilitacijske znanosti

POVEZANOST RADA