Naslov
Utjecaj smještaja na dobrobit, ponašanje i proizvodnost mliječnih krava
(Welfare, behavior and productivity of dairy cows in different housing systems)

Autori
Benić, Marijan

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, doktorska disertacija

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
03.02

Godina
2012

Stranica
155

Mentor
Vučemilo, Marija

Ključne riječi
mliječne krave, vezani sustav držanja, slobodni sustav držanja, dobrobit, ponašanje, somatske stanice, mikroklima
(dairy cows, tied system of housing, loose system of housing, welfare, behaviour, somatic cells, microclimate)

Sažetak
U radu su analizirane tri farme s tri različita načina smještaja i držanja mliječnih krava i tri različita načina mužnje: klasična staja gdje su mliječne krave smještene na srednje dugom ležištu koje je prekriveno gumenim tepihom, jednoredno vezane, a mužnja se obavlja na ležištu u mljekovode. Druga staja ima jednoredno vezanje, mliječne krave su smještene na dugom ležištu uz svakodnevno steljenje oko 2 kg slame, a mužnja se obavlja na ležištu u prijenosne kante. Treća staja je staja s vanjskom klimom, slobodan način smještaja, srednje dugo ležište prekriveno gumenim madracem, a mužnja se obavlja u centralnom izmuzištu. Jednogodišnjeg istraživanja u navedenim stajama analiziran je mikroklimatski kompleks sa zračnim onečišćenjima s posebnim osvrtom na THI indeks, dok je njihovo ponašanje kao važna komponenta dobrobiti zabilježeno tijekom 24 sata video kamerom. Na farmi 1 gdje su mliječne krave smještene na ležaju od betona koji je prekriven gumenom trakom krave su za vrijeme 24 satnog istraživanja ležale ili se odmarale 10, 5 sati/24 sata, na hranjenje su potrošile 4, 0 sata/24 sata, na napajanje 0, 5 sati/24 sata, društvene interakcije 3, 1 sati/24 sata i na ostale aktivnosti 1, 0 sat/24 sata. Na farmi 2 gdje su mliječne krave smještene u klasičnoj staji, s drvenim podom koji se dnevno stelji sa oko jedan kilogram slame, utvrđeno je da leže ili se odmaraju na ležištu 11, 2 sati/24 sata, na hranjenje su potrošile 4, 2 sata/24 sata, na napajanje 0, 6 sati/24 sata, društvene interakcije 3, 5 sata/24 sata i na ostale aktivnosti 1, 5 sat/24 sata. Ovdje su krave ležale i odmarale se dulje oko jedan sat u odnosu na farmu 1, što se može protumačiti udobnijim ležištem. Krave su se na ovoj farmi dulje hranile i pile vodu za deset odnosno za četrdeset minuta. Društvene interakcije su im trajale pola sata dulje, kao i gospodarske aktivnosti oko njih. Na farmi 3 mliječne krave su smještene slobodno u staji s vanjskom klimom. Tijekom 24 sata utvrđeno je da leže ili se odmaraju na ležištu 12, 5 sati/24 sata, na hranjenje su potrošile 3, 5 sata/24 sata, na napajanje 0, 7 sati/24 sata, društvene interakcije 4, 1 sata/24 sata i na ostale aktivnosti 2, 4 sata/24 sata. Dobrobit mliječnih krava je procijenjena na osnovi ANI indexa, koji promatra pet komponenti životinjskog okoliša: mogućnost kretanja, društvene kontakte, kvalitetu podova, stajsku klimu (uključujući provjetravanje, svjetlo i buku) i ljudsku skrb. Na osnovi ove procjene farma 1 dobila je 13, 5 bodova (16 do 30%) što daje ocjenu jedva prikladno s obzirom na dobrobit. Ovako slabom bodovanju pridonosi činjenica što životinje namaju nikakav ispust niti idu na pašu. Ukupni ANI index za farmu 2 iznosio je 12, 5 bodova (16 do 30%) što daje ocjenu jedva prikladno s obzirom na dobrobit. Ni ovdje životinje nemaju ispust niti idu na pašu. Farma 3 na osnovu zbrojenih bodova u svih pet kategorija ocijenjena je sa 21, 5 bodova (51 – 60%), što joj daje ocjenu prilično prikladno s obzirom na dobrobit. Ovo je farma s najviše bodova i s najvišom ocjenom, što je i razumljivo jer se životinje drže slobodno, i same biraju ležište. Nedostatak je što nema ispusta i krave idu na pašu. Kvaliteta podloge na ležištu značajno utječe na pojavu mastitisa i rast bakterijske populacije Na farmi 1 srednja vrijednost broja somatskih stanica bila je 239405/ml. Na farmi 2 srednja vrijednost broja somatskih stanica bila je 230369/ml, a na farmi 3 srednja vrijednost broja somatskih stanica bila je 215939/ml. To je ispod zahtjeva Pravilnika o kakvoći svježeg sirovog mlijeka, ali ipak nešto više od zahtjeva za mlijeko zdravih krava. Razlike opaženih vrijednosti u broju somatskih stanica u mlijeku s različitih farmi nisu statistički značajne (p=0.7). U mlijeku sa farme 1 srednja vrijednost broja mikroorganizama u jednom mililitru bila je 27369/ml. Na farmi 2 srednja vrijednost broja mikroorganizama u jednom mililitru bila je 16207/ml, a na farmi 3 srednja vrijednost broja mikroorganizama bila je 17244/ml. Broj mikroorganizama je dva do tri puta niži od dozvoljenog, na što je vjerojatno utjecala higijena prilikom mužnje i postupak s mlijekom. Razlike opaženih vrijednosti u broju mikroorganizama u mlijeku između farmi nisu statistički značajne (p=0.08). Broj bakterija u zraku statistički je povezan s brojem mikroorganizama u mlijeku na farmi 2. Koeficijent regresije na farmi 2 iznosi 2.94 i statistički je značajan (p<0.05), odnosno svaki porast broja bakterija u zraku za vrijednost 1, vodi k povećanju broja mikroorganizama u mlijeku za vrijednost 2.94.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA