Naslov
LUKA SORKOČEVIć I RIjEKA
(LUKA SORKOČEVIĆ AND RIJEKA)

Autori
Lupis, Vinicije B.

Izvornik
Dometi : znanstveno-kulturna smotra Matice hrvatske, Ogranka u Rijeci (0419-6252) 1-4 (2020); 15-76

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
Luka Sorkočević, Dubrovnik, diplomatski dnevnik, Beč, sporazum u Küçük Kajnarcu
(Luka Sorkočević, Dubrovnik, diplomatic diary, Vienna, agreement in Küçük Kajnarcu)

Sažetak
Izmjenom konstelacija snaga velikih sila u jugoistočnoj Europi u drugoj polovici 18. stoljeća Dubrovačka Republika se našla u nezavidnom političkom položaju. Sporazumom u Küçük Kajnarcu (1774.) umanjena je snaga Osmanskog Carstva kao europske velike sile i uz to je dat primat Rusiji kao zaštitnika pravoslavnih vjernika u Osmanskom Carstvu. Radilo se o poznatom članku 7 i 14 ugovora koji daju pravo Rusiji da štite kršćansku vjeru u Osmanskom Carstva. Smrću carice Marije Terezije i dolaskom na prijestolje Josipa II. došlo je do ruskoaustrijskog zatopljenja diplomatskih odnosa. Dolaskom novog vladara na prijestolje, uslijedila je aktivna diplomatska prepiska, što je za rezultat imalo ubrzavanje diplomatskog procesa, kada je uglavljena podjela interesnih sfera. Tako se Dubrovačka Republika našla u procjepu geostrateškog preslagivanja jugoistočne Europe, gdje je razvidan permanentni interes Habsburgovaca za ovaj dio Europe, poslije gotovo dva stoljeća defanzive nasuprot Osmanlija. Sama podjela Poljske je bilauvertira u geostrateške planove europskih sila i svojevrsno zvono na uzbunu malim državama tadašnje Europe, koje su imale više-manje pasivni položaj u onodobnim povijesnim procesima podjela interesnih zona. Ustvari, ovaj sporazum se započeo kovati i putem doušništva, očito je neka informacija prispjela u Dubrovnik i po svemu sudeći bila je razlogom dolaska diplomata Luke Sorkočevića u Beč. Moramo znati kako je Dubrovačka Republika svojom stoljetnom diplomatskom tradicijom imala razgranatu diplomatsku i dojavnu mrežu i u obrani svojih državnih interesa posezala je za svim metodama. U prigodi izbora Josipa II. za austrijskog cara Dubrovačka Republika poslala je uglađenog diplomatu dvorskih manira i ljubitelja glazbene umjetnosti Luku Sorkočevića, koji, prihvativši izbor, u mjesecu rujnu odlazi na put. Tijekom toga putovanja on bilježi dnevne događaje svoje diplomatske misije. Taj dnevnik se čuva u Državnom arhivu u Dubrovniku u seriji Memoriae, i nije cjelovito sačuvan. Ovaj diplomatski dnevnik, ustvari privatni koncept izvještaja predstavlja iznimno važan preslik tadašnjih političkih kretanja na austrijskom dvoru i pokušaja dubrovačkog diplomate da pribavi što više informacija za svoju domovinu. U isto vrijeme ovaj diplomatski dnevnik je posebno dragocjeni izvor za poznavanje diplomatskih manira, tadašnjeg društvenog Beča i načina provođenja visoke politike u onodobnoj Europi. Kratka riječka dionica u ovom diplomatskom dnevniku je bitna, jer je dubrovački plemić dobio najizravnije političke informacije iz usta nezadovoljnog mađarskog plemstva u gradu Rijeci, kao i novosti u francusko-engleskim pomorskim sukobima

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Povijest

POVEZANOST RADA