Naslov
Učinak selekcije na tovna i klaonička svojstva hibridnih linija svinja
(Influence of selection on fattening and slaughtering traits in hybrid lines of pigs)

Autori
Makovac, Franko

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Ocjenski radovi, diplomski rad, diplomski

Fakultet
Veterinarski fakultet

Mjesto
Zagreb

Datum
13.07

Godina
2020

Stranica
62

Mentor
Menčik, Sven ; Ekert Kabalin, Anamaria

Ključne riječi
selekcija, hibridne linije svinja, tovna, klaonička svojstva
(selection, hybrid pig lines, fattening, slaughter traits)

Sažetak
Suvremena svinjogojska proizvodnja predstavlja jednu od najrazvijenijih grana stočarske proizvodnje. Ekonomska važnost svinjogojske proizvodnje proizlazi iz činjenice da je meso svinja i prerađevina, zajedno sa mesom peradi, jedna od najznačajnijih namirnica za prehranu ljudi. Visokoproizvodne hibridne linije svinja sveprisutne su u svinjogojskoj proizvodnji diljem svijeta. Među najznačajnijim kompanijama na svjetskom tržištu su PIC, Topigs, Hypor i DanBred. Unazad 20 godina značajan učinak selekcije proveden je na muškoj i ženskoj populaciji čistokrvnih pasmina svinja, a sve u cilju stvaranja određenih linija nerastova i krmača sa natprosječnim proizvodnim odnosno reprodukcijskim osobinama. Osnovno načelo u selekciji svinja predstavlja odabir roditeljskih parova budućih naraštaja s ciljem zadržavanja ili popravljanja proizvodnih svojstava. Među najznačajnijim selekcijskim pokazateljima su brzina genetskog napretka (ΔG), koja ovisi o intenzitetu selekcije (i) količini genetske varijabilnosti u populaciji (s2g), sigurnosti i točnosti procjene uzgojne vrijednosti (rUV), selekcijskom diferencijalu (SD), heritabilitetu (h2) te generacijskom intervalu (GI). Definiranje jasnog uzgojnog cilja prema pasmini odnosno hibridnoj liniji od značaja je za osobine pasmine koju želimo unaprijediti. Među najznačajnijim svojstvima u selekciji svinja su kakvoća trupa, prirast, debljina leđne slanine, pH, boja mesa te saržaj intramuskularne masti (%). Stresna osjetljivost svinja posljedica je intenzivne selekcije u uzgoju da se promijene proizvodna svojstva svinja, a sve u cilju zadovoljenja dijetetskih zahtjeva potrošača. Takvim postupkom selekcije i odabira svinja s visokim postotkom mesa u trupu utjecalo se na narušeno zdravlje, otpornost ali i kakvoću mesa. Prepoznavanjem genotipova nositelja jednog ili oba recesivna gena potrebno je u potpunosti isključiti prisutnost recesivnih gena za stresnu osjetljivost u populaciji svinja.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA