Pregled bibliografske jedinice broj: 1077596
Zaigrani profesor ili Boris Senker kao začetnik literarnog kabarea u Hrvatskoj
Zaigrani profesor ili Boris Senker kao začetnik literarnog kabarea u Hrvatskoj // Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Borisa Senkera / Čale Feldman, Lada ; Kačić Rogošić, Višnja (ur.).
Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2017. str. 83-102
CROSBI ID: 1077596 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Zaigrani profesor ili Boris Senker kao začetnik
literarnog kabarea u Hrvatskoj
(Playful Professor or Boris Senker as Originator
of Literary Cabaret in Croatia)
Autori
Nikčević, Sanja
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Poglavlja u knjigama, znanstveni
Knjiga
Pozornici ususret. Zbornik radova u čast sedamdesetog rođendana Borisa Senkera
Urednik/ci
Čale Feldman, Lada ; Kačić Rogošić, Višnja
Izdavač
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Grad
Zagreb
Godina
2017
Raspon stranica
83-102
ISBN
978-953-268-044-7
Ključne riječi
Boris Senker, literarni kabaret
(Boris Senker, Literary Cabaret)
Sažetak
Članak analizira tri kabaretska teksta Boris Senkera („Zagrebulje zagrobne“, „Fritzspiel“ i „(P)Lutajuće glumište majstora Krona“). Kabaret je kazališni oblik (žanr) koji se zbiva u ne- kazališnoj atmosferi ugostiteljskog objekta s ciljem zabavljanja publike koja pri tome jede i pije. Kroz vrlo otvorenu formu (razbijanja kazališne iluzije, adirajuće načelo dramaturgije odnosno nizanje skečeva ili songova, autorefenrencijalnost glumačke igre te uključivanje same publike u program) kabaret ismijava i parodira recentnu stvarnost najčešće na temu seksualnosti i politike. Njegovi tekstualni predlošci su temporalni, a kao dominanto zabavljačka forma (oblik pučkog teatra) recepcijski je smještena u rubne prostore kazališta. No, povremeno je korištena kao sredstvo jake političke kritike pa i literature. Boris Senker u svojim kabaretima kreće od literarnog predloška (hrvatska književnost, Krležina drama „Gospoda Glembajevi“, ili cjelokupna povijest drame) čije parodiranje dovodi i do omiljenih kabaretskih tema (stvarnost, politika, seksualnost), ali i do ostvarenja osnovnog cilja kabareta – zabave. Ujedno uspijeva poništiti temporalnost kabaretskih predložaka jer su njegovi tekstovi literatura koja nudi brojne recepcijske slojeve i u sinkroniji i u dijakroniji. Time je začetnik literarnog kabaret (jer je upravo sadržaj distinktivna razlika od drugih kabaretskih inačica) u Hrvatskoj, a i uklapa se u svjetski trend kabaretskog poigravanja s literaturom koji je započeo „Skraćeni Shakespeare“.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Znanost o umjetnosti, Kazališna umjetnost (scenske i medijske umjetnosti), Književnost, Kroatologija
Napomena
Osnovne teze ovog teksta objavila sam na
različnim mjestima prilagodivši veličinu i oblik
povodima. Prvi put pod nazivom „Literarni
kabaret Borisa Senkera“ u zborniku Krležini dani
u Osijeku 2006. (ur. Branko Hećimović), Zagreb-
Osijek, 2007, str. 287-311.; skraćeno i
prilagođeno za pogovor knjizi „Boris Senker
ili zaigrani profesor“ u Boris Senker: Tercet
kabaret, Disput, Zagreb, 2008. U knjizi Što je
nama hrvatska drama danas (Ljevak, Zagreb,
2008.) objavljen je veliki blok o Borisu Senkeru
kao dramatičaru (str. 138-168) gdje je analizi
njegovih kabareta („Hrvatski literarni kabaret“)
pridodan i razgovor s autorom („Pišem tekstove
za glumce“) povodom dodjele Nagrade Marin Držić
za dramski tekst Ministarstva kulture za
(P)Lutajuće glumište majstora Krona 2006. Za ovu
priliku tekst je prilagođen namjeri zbornika.