Pregled bibliografske jedinice broj: 1075940
Tekstualna transmisija Vrančićeva putopisa Iter Buda Hadrianopolim
Tekstualna transmisija Vrančićeva putopisa Iter Buda Hadrianopolim // Znanstveni kolokvij "Ranonovovjekovna rukopisna baština u Hrvatskoj: artefakt, tekst i kontekst“
Zagreb, Hrvatska, 2018. str. 1-1 (predavanje, domaća recenzija, sažetak, znanstveni)
CROSBI ID: 1075940 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Tekstualna transmisija Vrančićeva putopisa Iter Buda Hadrianopolim
(Textual Transmission of Antun Vrančić's Travelogue Iter Buda Hadrianopolim)
Autori
Sorić, Diana ; Serreqi Jurić, Teuta
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni
Skup
Znanstveni kolokvij "Ranonovovjekovna rukopisna baština u Hrvatskoj: artefakt, tekst i kontekst“
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 18.10.2018
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
Antun Vrančić, Iter Buda Hadrianopolim
Sažetak
Putopis Antuna Vrančića Iter Buda Hadrianopolim sačuvan je u autografu koji se nalazi u budimpeštanskoj knjižnici Széchényi pod signaturama 2380 Fol. Lat. i 422 Fol. Lat. Unutar 2380 Fol. Lat. (ff. 81r -112v) nalazi se početni dio, a unutar 422 Fol. Lat. (ff.76r-99r) završni dio rukopisa. Prijepis se pak toga Vrančićeva djela nalazi u sklopu druge knjige geografsko-historijskog djela De Illyrico Caesaribusque Illyricis Ivana Tomka Mrnavića iz početka 17. stoljeća. Prijepisi Mrnavićeva rukopisa čuvaju se na trima lokacijama: prvi u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu pod signaturom R 7195, drugi u Zemaljskome muzeju u Sarajevu pod signaturom E-541 te treći u Samostanu Male Braće u Dubrovniku. Vrančićev je putopis u cijelosti prvi puta objavljen 1774. godine kao sastavni dio poznatoga putopisnog štiva Viaggio in Dalmazia Alberta Fortisa. Čitav je putopis nešto kasnije objavio i Laszlo Szalay u svome poznatome mađarskom izdanju MHHS II (1857.), dok se manji segmenti putopisa također nalaze u djelu Historia episcopatus Quinqueecclesiensis (tom V, 1782.-1784.) Jozsefa Kollera. Ovo izlaganje sadrži osvrt na svu sačuvanu rukopisnu baštinu i tiskana izdanja jedinoga primjerka putopisne književne vrste proizišla iz Vrančićeva pera. Pri usporedbi rukopisa (autografa i prijepisa) s navedenim cjelovitim izdanjima priređivača Fortisa i Szalaya fokus će biti usmjeren na utvrđivanje međusobnih odstupanja odnosno sličnosti i razlika među rukopisima i izdanjima. Iako je tekstualna transmisija Vrančićeva putopisa živahna, što potvrđuju jedan autograf i tri prijepisa te dva cjelovita i jedno fragmentarno izdanja, greške koje se prenose u izdanjima i koje ponekad ugrožavaju čitanje teksta, kao i nedostatak kritičkoga izdanja, dovoljni su razlozi za novu i suvremeniju filološku obradu ovoga Vrančićeva djela.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filologija