Naslov
Ludi šeširdžija veterinarske medicine - Addisonova bolest u pasa u Klinici za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
(The mad hatter of veterinary medicine - Addison's disease in dogs at Clinic for internal medicine, Faculty of Veterinary Medicine University of Zagreb)

Autori
Matijatko, Vesna ; Kiš, Ivana ; Crnogaj, Martina ; Torti, Marin ; Šmit, Iva ; Kajin, Filip ; Brkljačić, Mirna

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Skup
Veterinarski dani znanstveno-stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem = Veterinary days scientific-professional conference with international participation

Mjesto i datum
Opatija, Hrvatska, 15.10.2018. - 18.10.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
Addisonova bolest, hipoadrenokorticizam, psi, nadbubrežna žlijezda
(Addison's disease, hypoadrenocorticism, dog, adrenal gland)

Sažetak
Pod hipoadrenokorticizmom podrazumijevamo smanjenu funkciju nadbubrežne žlijezde, a boles je još poznata pod nazivom Addisonova bolest. Hipoadrenokorticizam je bolest koja se javlja rijetko, učestalost je oko 0, 1%, a predstavlja, zbog kombinacije nespecifičnih simptoma i njihova osciliranja dijagnostički izazov, tako da se smatra bolešću čija se dijagnoza najčešće previdi u veterinarskoj medicini. Dijeli se na primarni i sekundarni olik. Cilj ovog istraživanja bio je detaljno analizirati podatke pasa s Addisonovom bolešću zaprimljenih na obradu u Klinici za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te ih usporediti sa podatcima iz sličnih institucija u svijetu. Istraživanu skupinu činilo je 15 pasa s hipoadrenokorticizmom od kojih je 33, 3% mužjaka i 66, 7% ženki. U svih pasa zabilježeni su recidivirajući simptomi od strane probavnog sustava, od kojih se u 100% slučajeva javljalo povraćanje, u 66, 7% proljev, a u 6, 6% melena. Slabost je uočena u 73, 3%. Klinički je z 53% pasa uočen hipovolemični šok, a u 63% pasa hipotermija, a u 22% bradikardija. Od laboratorijskih pretraga najčešća odstupanja bila su povećanje koncentracije ureje (86, 7%), kreatinina (73, 3%), hiperkalemija (80%), hiponatremija (80%), smanjeni Na/K omjer (86, 7%), hipoholesterolemija (26, 7%) i hipoglikemija (20%). Trajanje simptoma do provedbe ACTH-stimulacijskog testa iznosilo je 5-1700 dana (prosječno 90±101, 3 dana), a nakon uvođenja adekvatne terapije ishod je u svih pasa bio povoljan.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti, Veterinarska medicina

POVEZANOST RADA