Pregled bibliografske jedinice broj: 1073558
Povezanost neurološke razine ozljede kralježničke moždine s cistometrijskim vrijednostima kod bolesnika s neurogenom hiperaktivnošću detruzora
Povezanost neurološke razine ozljede kralježničke moždine s cistometrijskim vrijednostima kod bolesnika s neurogenom hiperaktivnošću detruzora // Fizikalna i rehabilitacijska medicina, 25 (2013), 3-4; 61-74 (domaća recenzija, članak, znanstveni)
CROSBI ID: 1073558 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Povezanost neurološke razine ozljede kralježničke
moždine s cistometrijskim vrijednostima kod
bolesnika s neurogenom hiperaktivnošću detruzora
(Relation of neurological level of spinal cord
injury to cystometric findings in patients with
neurogenic detrusor overactivity)
Autori
Moslavac, Saša
Izvornik
Fizikalna i rehabilitacijska medicina (1846-1867) 25
(2013), 3-4;
61-74
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni
Ključne riječi
kralješnička moždina, ozljeda ; detruzor, neurogena hiperaktivnost, cistometrija
(spinal cord injury, neurogenic detrusor overactivity, cystometry)
Sažetak
Cilj istraživanja: provjera povezanosti razine ozljede kralježničke moždine (OKM) i vrijednosti cistometrijskog kapaciteta (CK) i intravezikalnog tlaka prilikom promokravanja (Pves) kod bolesnika s neurogenom hiperaktivnošću detruzora. Ispitanici i metode: Uspoređeni su cistometrijski nalazi četiri skupine bolesnika koje su formirane po funkcionalno ili neurološki važnim razinama OKM-a: cervikalne (C1 – C8), torakalne (T1 – T9), torakolumbalne (T10 – L2) i lumbalne (L3 – L5), u Odjelu za rehabilitaciju osoba s OKM-om Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju u Varaždinskim Toplicama. Zabilježeni su dob bolesnika, vrijeme proteklo od ozljede, te razina OKM-a, mjerena Standardnom neurološkom klasifikacijom OKM-a. Cistometrijom su izmjereni CK (u ml) i Pves (u cmH20) kod bolesnika sa stabiliziranim neurološkim i urološkim deficitom. Vrijednosti su predstavljene aritmetičkom sredinom i standardnom devijacijom, a Kruskal- Wallisovim testom testirane su razlike među skupinama. Razina značajnosti postavljena je na α= 0, 05. Rezultati: U studiju je uvršteno 180 bolesnika muškog spola s traumatskom suprasakralnom OKM-om koji su na cistometriji imali nalaz neurogene hiperaktivnosti detruzora, kojih je u cervikalnoj skupini bilo 97, torakalnoj 40, torakolumbalnoj 36 i lumbalnoj 7. Prosječna dob kod ozljede bila je 39 ± 17 godina (raspon 12 – 75, medijan 36 godina). Prosječno vrijeme proteklo od ozljede do cistometrije bilo je 674 ± 1285 dana (raspon 16 – 10065 dana, medijan 164). Vrijednosti CK i Pves po skupinama bile su: cervikalna – 279 ± 127 ml, 69 ± 25 cmH20, torakalna – 294 ± 128 ml, 73 ± 26 cmH20, torakolumbalna – 288 ± 139 ml, 73 ± 24 cmH20, lumbalna – 412 ± 112 ml, 55 ± 28 cmH20. Nije nađeno značajnih razlika između vrijednosti CK (P = 0, 081) i Pves (P = 0, 451) unutar četiri skupine, kao niti u samo prve tri skupine (cervikalna, torakalna i torakolumbalna) (P = 0, 799 i P = 0, 744). Zaključak: Nisu pokazani različiti tipični očekivani nalazi CK i Pves kod pojedinih skupina razina ozljede, a u svim skupinama nađeni su bolesnici s nepovoljnim nalazima reduciranog CK i povišenog Pves, što ugrožava gornji mokraćni trakt. Stoga se uspostavljanje prikladnog mikcijskog programa mora temeljiti na individualnim cistometrijskim nalazima.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti
Napomena
Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju,
Varaždinske Toplice, Croatia