Naslov
Psiholingvistički parametri leksičko- semantičkog procesiranja i izvršne funkcije kod osoba sa psihozom iz spektra shizofrenije
(Psycholinguistic parameters of lexical-semantic processing and executive functions in subjects with psychosis from the schizophrenia spectrum)

Autori
Kužina, Iva ; Vandek, Mija ; Dominik, Petra ; Erdeljac, Vlasta ; Sekulić Sović, Martina ; Mimica, Ninoslav ; Ostojić, Draženka ; Savić, Aleksandar

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Sažeci sa skupova, sažetak, znanstveni

Izvornik
Knjiga sažetaka - Deseti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem - Istraživanja govora / Liker, Marko ; Vlašić Duić, Jelena - Zagreb : Hrvatsko filološko društvo, 2019, 57-59

ISBN
978-953-296-183-6

Skup
10. znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Istraživanja govora (SR 2019)

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 05.12.2019. - 07.12.2019

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
psihoza ; leksičko-semantička obilježja ; kognitivne varijable ; dijagnostički kriteriji
(psychosis ; lexical-semantic features ; cognitive variables ; diagnostic criteria)

Sažetak
Jezični deficiti jedan su od dominantnih simptoma u opisima psihoza, a smatraju se posljedicom abnormalnosti u strukturi i funkciji semantičkog pamćenja (Kuperberg, 2010). Trenutna metodologija procjene patologija (klasteri/dimenzije simptoma) i dijagnostička klasifikacija potencijalno nisu optimalni za razlučivanje bioloških i psiholoških procesa u shizofreniji i naročito širem spektru psihoza. Ovim interdisciplinarnim istraživanjem nastojalo se utvrditi na koji način određene kognitivne domene te psiholingvistički parametri koreliraju u jezičnom procesiranju u psihozama. Razumijevanje osnova jezičnih deficita u određenim patologijama nužno je radi stvaranja boljeg opisa jezičnih simptoma te stvaranja točnijih dijagnostičkih kriterija. Aktivacija koncepata semantičkog pamćenja, iz psiholingvističke perspektive, ovisi o povezanosti jezične mreže i može biti olakšana različitom kvalitetom i kvantitetom leksičko- semantičkih obilježja kao što su živost, tipičnost, povezanost, predočivost i asocijativnost. Jezični deficiti u psihozi, a time i u shizofreniji, smatraju se posljedicom pretjerane šireće aktivacije koncepata te njihovih veza u semantičkom pamćenju (Manschreck et al., 1988 ; Spitzer et al., 1993 ; prema Kuperbeg, 2010) te umanjene inhibicije zbog čega je onemogućena inhibicija pogrešno aktiviranih koncepata (Ballerini, 2016, Minzerberg et al., 2002 ; Kreher et al., 2008). Uz neurokognitivne CANTAB (Cambridge Neuropsychological Test Automated Battery) testove, korišteni su i jezični testovi strukturirani u svrhu ovog istraživanja. Kognitivna testiranja uključivala su testove radnog pamćenja, strategije, vizualno- epizodičkog pamćenja, senzomotoričkih funkcija i odgođene pažnje. Jezični testovi uključivali su testove predočivosti, asocijacija, prototipnosti, živosti, povezanosti i hijerarhijskih odnosa. Osim što su testovi oblikovani kako bi odvojeno procjenjivali određeni leksičko- semantički parametar, razlikovali su se u svojoj strukturi te s obzirom na procese jezičnog procesiranja koji zahtijevaju, u većoj mjeri, produkciju recepciju, automatske ili kontrolirane procese. U istraživanju su sudjelovali pacijenti Klinike za psihijatriju Vrapče te kontrolni ispitanici, volonteri s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Procjena specifičnih leksičko- semantičkih značajki uz neuropsihološku procjenu mogla bi poslužiti kao indikator i prediktor specifičnih faza i/ili tijekova bolesti.

Izvorni jezik
Hrvatski, engleski

Znanstvena područja
Filologija

POVEZANOST RADA