Pregled bibliografske jedinice broj: 1069280
Odnos Vladka Mačeka prema hrvatskom pitanju i Jugoslaviji kroz djelovanje u organizacijama emigranata srednje i istočne Europe od 1947. do 1964. godine
Odnos Vladka Mačeka prema hrvatskom pitanju i Jugoslaviji kroz djelovanje u organizacijama emigranata srednje i istočne Europe od 1947. do 1964. godine // Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država / Perić Kaselj, Marina (ur.).
Zagreb: Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2020. str. 869-882 (poster, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1069280 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Odnos Vladka Mačeka prema hrvatskom pitanju i
Jugoslaviji kroz djelovanje u organizacijama
emigranata srednje i istočne Europe od 1947. do
1964. godine
(Vladko Maček's attitude towards the Croatian
question and Yugoslavia through activities in
organizations of emigrants from Central and
Eastern Europe from 1947 to 1964)
Autori
Tepeš, Ivan
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država
/ Perić Kaselj, Marina - Zagreb : Institut za migracije i narodnosti (IMIN), 2020, 869-882
ISBN
978-953-6028-42-9
Skup
Međunarodna znanstveno-stručna konferencija: Migracije i identitet: kultura, ekonomija, država
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 06.12.2018. - 08.12.2018
Vrsta sudjelovanja
Poster
Vrsta recenzije
Međunarodna recenzija
Ključne riječi
Vladko Maček, Hrvatska, Jugoslavija, Hladni rat, antikomunizam
(Vladko Maček, Croatia, Yugoslavia, Cold War, Anticommunism)
Sažetak
U radu su se na temelju pisanja HSS-ovog emigrantskog glasila, javno objavljene i neobjavljene Mačekove pisane korespondencije te dokumenata jugoslavenske tajne službe prikazali Mačekovi stavovi u odnosu na Jugoslaviju i rješavanje hrvatskog pitanja kroz djelovanje u organizacijama političkih emigranata iz srednje i istočne Europe, čije su se zemlje našle pod sovjetskim i komunističkim utjecajem. Iako je Maček uživao određeno uvažavanje službene američke administracije, ipak se poslije 1948. i sukoba na relaciji Tito‒ Staljin našao u neravnopravnoj poziciji u odnosu na političke emigrante iz drugih zemalja pod sovjetskim utjecajem, s obzirom na to da su SAD i zapadne zemlje od tada počele podržavati Tita i jugoslavensku vlast u kontekstu konfrontacije sa SSSRom tijekom hladnog rata. Maček je, sukladno tome, u svojim javnim nastupima nastojao diskreditirati Titovu vlast u Jugoslaviji izjednačavajući je s najgorim oblikom komunističke vladavine sovjetskog tipa. Istovremeno je Maček kritizirao i zapadne demokratske zemlje predvođene SAD-om zbog njihove političke, gospodarske i vojne pomoći takvoj jugoslavenskoj vlasti. Svjestan američke politike održavanja cjelovitosti Jugoslavije Maček je prvenstveno rješenje hrvatskog pitanja vidio u ravnopravnoj Hrvatskoj u okviru Jugoslavije, a s obzirom na politike i ciljeve Međunarodne seljačke unije i drugih emigrantskih organizacija u kojima je sudjelovao, Maček je bio sklon Hrvatsku uklopiti i u srednjoeuropsku federaciju na prostoru omeđenom Baltikom te Crnim i Jadranskim morem. Mačekovi javni nastupi i političko djelovanje u vrijeme njegovog života nisu rezultirali promjenom politike SAD-a i zapadnih sila prema Jugoslaviji kako je on to priželjkivao.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Povijest
