Pregled bibliografske jedinice broj: 1067701
Škvorčeva razmišljanja o ateizmu
Škvorčeva razmišljanja o ateizmu // Filozofsko-teološki i pastoralni doprinosi biskupa Mije Škvorca / Šestak, Ivan ; Ćuk, Barbara (ur.).
Zagreb: Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2020. str. 219-234 (predavanje, domaća recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
CROSBI ID: 1067701 Za ispravke kontaktirajte CROSBI podršku putem web obrasca
Naslov
Škvorčeva razmišljanja o ateizmu
(Škvorc's Thoughts on Atheism)
Autori
Grgić, Ana
Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni
Izvornik
Filozofsko-teološki i pastoralni doprinosi biskupa Mije Škvorca
/ Šestak, Ivan ; Ćuk, Barbara - Zagreb : Filozofsko-teološki Institut Družbe Isusove, 2020, 219-234
ISBN
978-953-231-181-5
Skup
Znanstveni skup Biskup Mijo Škvorc (1919.-1989.): uz 100. obljetnicu rođenja i 30. obljetnicu smrti
Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 22.11.2019
Vrsta sudjelovanja
Predavanje
Vrsta recenzije
Domaća recenzija
Ključne riječi
ateizam, čovjek, egzistencijalizam, marksizam, nevjera, Škvorc, transcendentno, vjera
(atheism, human being, existentialism, marxism, unbelief, Škvorc, transcendent, faith, belief)
Sažetak
U ovom radu raspravljam o Škvorčevim razmišljanjima o ateizmu kako su prikazana u njegovim objavljenim i neobjavljenim spisima. Najvažniji objavljeni izvor njegova je knjiga Vjera i nevjera iz 1982., a među najvažnije neobjavljene spise spadaju rukopisi "Pred 'portalom' ateizma", "Suvremeni ateizam", "Vjera i nevjera" i "Nevjera u modernoj misli". U svojim refleksijama o ateizmu Škvorc ističe potrebu razumijevanja njegovih socioloških i psiholoških motiva, kao što su raspadanje tradicionalnih obitelji, život u gradu, kao i nedostatak mogućnosti za duboko razmišljanje i razvijanje vlastitih misli i stavova. No glavni su izvori ateizma pogrešno razumijevanje svijeta i čovjekova nespremnost da slijedi vodstvo onoga transcendentnoga. U krajnjoj liniji, trebali bismo biti otvoreni za dijalog s ateistima, imajući na umu da je zajedničko tlo za dijalog pojedinačno ljudsko biće.
Izvorni jezik
Hrvatski
Znanstvena područja
Filozofija