Naslov
Primjena utilitarnog i ukrasnog bilja u razdoblju baroka na primjeru dvoraca Hrvatskog Zagorja.
(Use of utilitarian and ornamental plants in the Baroque period on the example of castles in Hrvatsko Zagorje.)

Autori
Benko, Doroteja ; Vitasović Kosić, Ivana

Izvornik
Glasilo Future (2623-6575) 2 (2019), 5-6; 58-70

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, stručni

Ključne riječi
primjena bilja, krajobrazna arhitektura, barok, Hrvatsko zagorje.
(use of plants, landscape architecture, baroque, Hrvatsko zagorje.)

Sažetak
Čovjek je biljke kroz povijest koristio za različite svrhe. Od prapovijesti pa nadalje, određene biljke zauzimaju važnu ulogu u životu čovjeka, neke od njih su korištene u utilitarne svrhe. U Egiptu su formirali voćne drvorede kako bi okružili svoj posjed, pritom ne narušavajući osnovnu ideju simetrije. U Antici su izrađivali kapitele (glave stupova) prikazujući pojedine biljne vrste, a u Srednjem su vijeku najčešći motivi u bordurama ili u prikazima svetaca i nekih događaja Kršćanske vjere. Za vrijeme baroka perivoji doživljavaju procvat zahvaljujući moćnim europskim vladarima što su perivoj koristili kao prikaz svoje moći. Ovime se ujedno dotičemo simbolike bilja i primjera baroka iz Hrvatskog zagorja. Isto razdoblje, ali drugačiji gospodarski i klimatski uvjeti uzrokovali su razlike u primjeni i odabiru vrsta. Proučavanjem različite literature o dvorcima Hrvatskog zagorja sastavljen je popis korištenih biljnih vrsta od kojih se najčešće spominju: divlji kesten (Aesculus hippocastanum L.), šimšir (Buxus sempervirens L.), obični grab (Carpinus betulus L.), katalpa (Catalpa bignonioides L.) te rodovi smreka (Picea sp.), duglazija (Pseudo tsuga sp.) i platana (Platanus sp.).

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Arhitektura i urbanizam, Poljoprivreda (agronomija), Povijest umjetnosti

POVEZANOST RADA