Naslov
Funkcionalne vrtoglavice u svjetlu novoutemeljenog entiteta – perzistentne posturalno-percepcijske vrtoglavice
(Functional dizziness in the light of the newly-established entity – persistent postural-perceptual dizziness)

Autori
Maslovara, Siniša ; Begić, Dražen ; Butković Soldo, Silva ; Drviš, Petar ; Pajić-Matić, Ivana ; Sestak, Anamarija

Izvornik
Liječnički vjesnik : glasilo Hrvatskoga liječničkog zbora (0024-3477) 141 (2019); 196-204

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u časopisima, članak, znanstveni

Ključne riječi
perzistentna posturalno-percepcijska vrtoglavica ; anksioznost ; depresivnost
(persistent postural-perceptive dizziness ; anxiety ; depression)

Sažetak
Funkcionalne vrtoglavice ističu se svojom učestalošću i predstavljaju drugi najčešći uzrok vrtoglavica u općoj populaciji, dok su u dobnoj skupini od 30-50 godina i najčešći. Klasični dijagnostički proces je usmjeren na pronalaženje medicinske ili kirurške dijagnoze, a u slučaju da se ona ne pronađe, obično kažemo da je uzrok bolesti "psihohogen". Posljednjih desetljeća, napuštanjem uvriježenog dihotomnog i primjenom novog, integrativnog načina dijagnostičkog razmišljanja, došlo je do spoznaje o postojanju funkcionalnih vestibularnih poremećaja. Oni su uvijek posljedica loše readaptacije posturalnog sustava na neku vestibularnu, neurološku, strukturnu ili psihijatrijsku bolest. Uzrok tome leži u tijesnoj povezanosti živčanih projekcija u mozgu odgovornih za kontrolu pokreta i položaja tijela u prostoru s onima odgovornim za opasnost i strah. Odbor za klasifikaciju vestibularnih poremećaja Baranyeva društva nedavno je utemeljio dijagnostičke kriterije za perzistentnu posturalno-perceptivnu vrtoglavicu (PPPD). Riječ je o najčešćem funkcionalnom vestibularnom poremećaju, koji obuhvaća ranije uspostavljene entitete: fobičku posturalnu vrtoglavicu, vizualnu i kroničnu subjektivnu vrtoglavicu. Dominantni simptomi PPPD-a su: vrtoglavica koja kontinuirano traje najmanje 3 mjeseca i uvijek je povezana s držanjem tijela, a nije kružnog tipa. Javljaju se preosjetljivost na pokretne podražaje, uključujući i vlastite pokrete, ali i kretanje velikih vizualnih objekata ili kompleksnih vizualnih podražaja u širokom vidnom polju, kao i poteškoće pri izvođenju preciznih vizualnih radnji. Kod blažih i umjerenih smetnji poželjno je provesti vestibularnu rehabilitaciju, jer većina pacijenata ima provokacijske čimbenike vezane uz vid i kretanje. Indicirano je i farmakoterapijsko liječenje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina i noradrenalina. Dobri rezultati se postižu i primjenom kognitivno-bihejvioralne psihoterapije, mijenjanjem negativnih automatskih misli, refokusiranje pažnje, reatribucijom, sustavnim i postupnim izlaganjem, ili pak izlaganjem odjednom i dr. Prognoza bolesti je značajno bolja kod pacijenata bez komorbiditeta u odnosu na one s komorbiditetom.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Kliničke medicinske znanosti

POVEZANOST RADA