Naslov
PROMJENA AREALA OBIČNE BUKVE (FAGUS SYLVATICA L.) OD ZADNJE INTERGLACIJACIJE (120 000 – 140 000 GODINA PR.N.E.) DO DRUGE POLOVICE 21. STOLJEĆA
(CHANGE OF THE AREA OF DISTRIBUTION EXTENT OF COMMON BEECH (FAGUS SYLVATICA L.) FROM THE LAST INTERGLACIAL PERIOD (120,000 – 140,000 YEARS BC.) TO THE SECOND HALF OF 21ST CENTURY)

Autori
Vukelić, Joso ; Pilaš, Ivan ; Baričević, Dario ; Medak, Jasnica ; Šapić, Irena

Vrsta, podvrsta i kategorija rada
Radovi u zbornicima skupova, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni

Izvornik
Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda / Anić, Igor - Zagreb : Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU), 2020, 17-35

ISBN
978-953-347-326-0

Skup
Znanstveni skup Gospodarenje šumama u uvjetima klimatskih promjena i prirodnih nepogoda

Mjesto i datum
Zagreb, Hrvatska, 20.04.2018

Vrsta sudjelovanja
Predavanje

Vrsta recenzije
Domaća recenzija

Ključne riječi
obična bukva, zadnji interglacijal, zadnji glacijalni maksimum, areal, pribježišta
(common beech, last inter-glacial, last glacial maximum, spatial distribution, refugia)

Sažetak
U ovom istraživanju provedena je analiza učinka klimatskih promjena u prošlosti te očekivanih promjena u budućnosti na promjenu areala obične bukve u Hrvatskoj i Europi. Pri procjeni promjena areala u ovisnosti o klimatskim parametrima, korištena je metoda klimatske ovojnice, dok su ulazne parametre predstavljali rezultati klimatskih simulacija CCSM4 globalnog klimatskog modela. Ulazni klimatski podaci CCSM4 modela raspoloživi su u bazi prostornih podataka WorldClim za razdoblja u prošlosti prije 6000 i 22000 godina, te za razdoblje otprije 120000- 140000 godina, odnosno za sredinu holocena, zadnji glacijalni maksimum te vrući interglacijal. Pri izradi kvalitativnog modela procjene testirano je osam različitih algoritama statističkog i strojnog učenja od kojih se u konačnici najboljim pokazao Random Forest model. Rezultati ovog istraživanja pokazali su kako je obična bukva tijekom nepovoljnih klimatskih prilika u prošlosti (glacijalni maksimum) zauzimala tek mali dio sadašnjeg areala, i to uglavnom tzv. „hladna pribježišta“ uz jadransku obalu te južne obronke Alpa. Tijekom vrućeg Inter glacijalnog razdoblja, uglavnom je preživljavala na višim nadmorskim visinama na područjima neposredno uz „hladna pribježišta“. Iz navedenog se može zaključiti kako je sposobnost preživljenja obične bukve od njenog postanka prije skoro 400 000 godina pa do danas vezana uz pomicanje njenog areala u visinskom gradijentu i to na relativno maloj prostornoj udaljenosti, u ovisnosti o prevladavajućim klimatskim uvjetima.

Izvorni jezik
Hrvatski

Znanstvena područja
Šumarstvo

POVEZANOST RADA